Paleta
Mića Stoiljković - Prepričati prirodu
Savremeni, najsavremeniji umetnici, ukoliko se uopšte bave slikanjem i slikarstvom, koje su smestili negde u epohu dinosaurusa, najradije se izdržavaju crtežom ili nečim što je tome najbliže. Deca koja najčednije i najčestije crtaju u dobu između treće i desete godine izražavaju ideju o nečemu, njeno osnovno pojmovno stanje bez opisivanja i ponavljanja prirode.
Anri de Tuluz Lotrek - Žena sa rukavicama
Portret Žena sa rukavicama je tipična "studija" koju je Anri de Tuluz Lotrek slikao napolju, u vrtu šume Père u Monmartru, 1891. godine. Svaki put, on je koristio istu paletu boja, upotrebljavajući u sjajnoj, brzoj tehnici slikanja uljem, razblaženi terpentin, na kartonu. Slika Žena sa rukavicama se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Klod Mone - Snežna scena u Aržanteju
Klod Mone, francuski impresionistički slikar naslikao je osamnaest slika zime u Aržanteju, predgrađu Pariza, gde je živeo od 1871. do 1879. godine sa svojom porodicom. Većina slika prikazuje sneg u Aržanteju, zime 1874-1875. godine i naslikao ih je na lokacijama u blizini svoje kuće na bulevaru Sen-Deni. Njegova poznata slika zime je Snežna scena u Aržanteju iz 1875. godine, koja se danas nalazi u Nacionalnoj galeriji u Londonu.
Natalija Gončarova - Biciklista
Ruska slikarka Natalija Gončarova je pripadala grupi umetnika koji su nazivani kubofuturisti, jer su spajali elemente kubizma i futurizma. Taj spoj kubističkog geometrijskog razlaganja i futurističkog dinamizma koji na svojim slikama pokušava da prikaže pokret predstavljen je na slici Biciklista iz 1913. godine. Ova slika se često smatra za jedan od arhetipskih radova futurističkog slikarstva, kako u njenom slikarskom opusu u celini, tako i u ruskoj umetnosti početkom XX veka. Danas se slika nalazi u Državnom ruskom muzeju u Sankt Peterburgu.
Alfred Sisli - Snežni efekat
Pejzažno slikarstvo Alfreda Sislija zauzima neprikosnoveno mesto u istoriji ranog impresionizma. On je bio najkonzistentniji impresionista u svojoj posvećenosti slikanju pejzaža na otvorenom. Njegova fascinacija snežnim scenama bila je posebno jaka, slikao je sela, puteve i brda koja ne pružaju samo suptilno svetlo i boju snežnog pejzaža, nego i osećaj mirnoće i tišine. Dok je živeo u selu Veneux-Nadon u Fracuskoj inspiraciju nalazi u brojnim snežnim scenama, koje prikazuje više puta na svojim slikama ranih 1880-ih godina. Jedna od slika sa ovom temom je Snežni efekat, naslikana između 1880. i 1885. godine, koja se danas nalazi u Nacionalnoj galeriji Škotske u Edinburgu.
Sofonisba Anguisola - Autopotret za štafelajem
Italijanska renesansna slikarka Sofonisba Anguisola je stekla svetsku slavu kao slikarka portreta. Autoportreti i portreti članova njene porodice bile su njene najčešće teme, a tek mnogo kasnije slika i verske teme. Kao profesionalna slikarka u uslovima u kojima su dominirali muškarci, bila je dvorska slikarka španskog kralja Filipa II i učitelj umetnosti kraljici Izabeli od Valoa. Na slici Autopotret za štafelajem iz 1556. godine, Sofonisba Anguisola po ugledu na autoportrete flamanskih slikara prikazuje sebe za jednim štafelajem. Ova slika, poznata i po nazivu Autoportret dok slika Madonu i dete, danas se nalazi u muzeju Lancut zamka u Lancutu.
Pjer Ogist Renoar - Žena za klavirom
Pjer Ogist Renoar je često slikao žene u domaćim enterijerima, dok sanjare ili čitaju. Na slici Žena za klavirom, poznatu i pod nazivom Dama za klavirom koju je naslikao između 1875. i 1876. godine prvi put prikazuje ženu dok svira klavir ili sedi sama, temu kojoj se kasnije često vraćao. Ova slika se danas nalazi u Institutu umetnosti u Čikagu.
Rozalba Karijera - Mlada dama sa papagajem
Venecijanka Rozalba Karijera je bila poznata u Italiji i Francuskoj tokom prve polovine XVIII veka po svojim pastelnim portretima, a slikala je i alegorijske slike. Slika Mlada dama sa papagajem iz 1730. godine, jedan od njenih najboljih i najpoznatijih portreta je kombinacija portreta i alegorije i potpuno pokazuje slikarski stil Rozalbe Karijere. Danas se ova slika nalazi u Institutu umetnosti u Čikagu.
Đovana Garconi - Mrtva priroda sa činijom limunova
Italijanska slikarka baroka Đovana Garconi se razlikovala od italijanskih umetnika tog vremena. Ona je slikala minijaturne portrete za svoje aristokratske mecene u Rimu, Veneciji, Firenci, Napulju, Torinu, ali njene omiljene teme su bile uglavnom dekorativne i sočne mrtve prirode voća, povrća i cveća. Doživela je veliki uspeh pod mecenstvom porodice Mediči. Prema jednom piscu iz tog doba, ona je mogla da proda svoju sliku "za bilo koju cenu koju je želela". Slika Mrtva priroda sa činijom limunova iz 1640. godine, koja se danas nalazi u muzeju Geti u Los Anđelesu, je karakteristična za slikarski stil Đovane Garconi.
Neoimpresionizam - "Umetnost je harmonija"
Pravac u slikarstvu neoimpresionizam predstavlja u isto vreme dalji razvoj i kasnu fazu, odnosno reakciju na impresionizam. Termin neoimpresionizam je prvi put upotrebio francuski likovni kritičar Feliks Feneon 1886. godine. Za osnivača neoimpresionizma smatra se francuski slikar Žorž Sera, koji ga je po svojoj slikarskoj tehnici nazvao divizionizam. Jedan od glavnih predstavnika neoimpresionizma francuski slikar Pol Sinjak je ovu tehniku nazivao poentilizam.