Most Mehmed-paše Sokolovića - Višegrad
Most Mehmed-paše Sokolovića, u narodu poznat kao na Drini ćuprija se nalazi u Višegradu, blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije. Zadužbina je Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira trojice sultana - Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III, i predstavlja jedno od najveličanstvenijih dela arhitekture otomanskog perioda. Ovaj most je ovekovečio Ivo Andrić u svom romanu Na Drini ćuprija, za koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine.
Nega bakope
Bakopa ili snežna lopta, kako se često naziva zbog svoje neobične forme je zanimljiva puzavica. Beli, plavi, ružičasti ili žuti cvetovi na njenim dugim puzećim zelenim granama su zanimljiv ukras, posebno terasa i balkona, od proleća pa do prvih mrazeva. Dobro se kombinuje skoro sa svim cvećem za žardinjere, viseće korpe i saksije. Nega bakope nije komplikovana.
Vilijam Fokner - Svi će biti jednaki tamo
Surova je to zemlja za čoveka; surova. Osam milja znoja njegovog tela isceđeno je iz zemlje Gospodnje, tamo gde mu je sam Gospod rekao da je njime natopi. Nigde u ovom grešnom svetu ne može čestit, vredan čovek da izvuče koristi. Oni što drže radnje po gradovima bez znoja žive od onih što se znoje. Nije to mukotrpni čovek, težak. Ponekad se pitam zašto smo revnosni na poslu. Zato što nas čeka nagrada gore, gde oni ne mogu poneti svoje automobile i tome sličnog. Svi će biti jednaki tamo i Gospod će uzeti od onih koji imaju i daće onima koji nemaju.
Eduar Mane - Žena sa papagajem
Slika Žena sa papagajem, za koju pozirala Viktorin Meran 1866. godine, bila je verovatno odgovor Eduara Manea na sliku Gustava Kurbea, sa istoimenim nazivom, izloženu u Pariskom salonu 1866. godine. Slika se takođe pominje pod nazivom Mlada dama iz 1866. godine, i danas se nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Ranunkulus - ljutić
Ranunkulus, ili kako se obično zove ljutić je baštenska biljka koja bogato cveta. Njegovi cvetovi raznovrsnih boja, nalik na kameliju ukrašavaju vrtove, terase i balkone. Koristi se kao rezani cvet, i zanimljiv je detalj u cvetnim aranžmanima i buketima.
Žan Mari Gustav Le Klezio - Nesreća Fride Kalo
Jedan strašan događaj promeniće ceo tok Fridinog života i zatvoriće je zauvek u usamljenost i prokletstvo bola iz kojih će joj jedini izlaz biti umetnost. Frida se sa Alehandrom 17. septembra 1925. (njoj je tada tek osamnaest godina), popela u jedan od novih autobusa koji su počeli brazdati prestonicom od centralnog trga u Sokalu do Kojoakana gde se nalazila njena kuća. Autobusi su postali omiljeni u narodu jer su bili brži nego tramvaji. Na uglu ulice Sinko de Majo i Kuautemotsin, ka trgu San Huan, tramvaj se sudario sa autobusom.