Artnit

Ponedeljak, 26 Februar 2018 11:48

Karl Marks - Kapital Istaknut

Naslovna strana prvog izdanja I knjige Kapital iz 1867. godine Naslovna strana prvog izdanja I knjige Kapital iz 1867. godine

Kapital je najvažnije delo nemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa i jedno od najuticajnijih u istoriji. Na ovom delu radio je oko 40 godina, a uspeo je da dovrši samo prvu knjigu, koju je objavio u Hamburgu 1867. godine. Druge dve knjige je dovršio Marksov prijatelj i saradnik Fridrih Engels nakon njegove smrti 1883. godine.

U svom predgovoru prvom izdanju Kapitala Karl Marks obećava da će objasniti "prirodne zakone kapitalističke proizvodnje... koji deluju i sprovode se s gvozdenom nužnošću". U Kapitalu on kritikuje tadašnji kapitalistički sistem i postavlja teoriju kapitalizma kao dinamičnog sistema koji će vremenom sam sebe uništiti i nad kojim će trijumfovati komunizam.

Karl Marks opisuje kapitalizam kao neprestani proces u kojem se novac sve više gomila i ponovo investira, a način kapitalističke proizvodnje kao carstvo neograničenosti. Prikazujući neograničenost kao najbitniju odliku kapitalizma on piše: "Sve postaje namenjeno prodaji ili kupovini, cirkulacija postaje velika društvena retorta u koju sve pritiče da bi iz nje izašlo kristalizovano u novac. Ovoj alhemiji ne mogu odoleti čak ni mošti svetaca, a još manje druge manje vredne stvari, budući da se u novcu briše svaka kvalitativna razlika između roba. Novac sam briše sve razlike. Ali i novac je roba, nešto spoljašnje što može da postane privatno vlasništvo svakoga. Tako društvena moć postaje privatna, moć privatne osobe, zbog čega drevno društvo osuđuje novac kao valutu koja razlaže njegov ekonomski i politički poredak. Savremeno društvo koje je već od ranog detinjstva zgrabilo Plutona za kosu i izvlači ga iz utrobe Zemlje pozdravlja u svetom gralu sjajno otelovljenje sopstvenog principa života."

Mehanizam kapitalističke privrede Karl Marks pokušava da objasni terminima političke ekonomije. Za njega je "kretanje kapitala bez mere, a i kapital je takođe bez mere". Roba se određuje kao ćelija kapitalističkog društva, u kojoj se nalazi strukturna protivurečnost društva kapitalističke morfologije. Ona pokazuje odlučujuću protivrečnost kapitalizma, jer je i sama po sebi kapitalizam, jedna zastrašujuća akumulacija robe, proizvodnja robe koja je sama sebi cilj.

Radnik prodaje svoju radnu snagu kapitalistima i za to dobija platu. Razlika između vrednosti koju je stvorio i plate koju je dobio je višak vrednosti. Da bi povećao višak vrednosti, kapitalista pokušava da drži plate što je moguće nižima. U stalnom i nekontrolisanom stvaranju tog viška vrednosti, a time i eksploataciji radnika, leži osnovni princip kapitalizma. Karl Marks zaključuje da u jednom trenutku ova eksploatacija postaje toliko nepodnošljiva da radnik počinje da protestuje i želi da ruši kapitalizam.

Pročitano 4272 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Karl Marks - Kapital