Društvo
Sublimacija kao mehanizam odbrane
Sublimacija spada u zrele mehanizme odbrane, koji su često najkonstruktivniji i najkorisniji odraslima jer podrazumeva podizanje kontrole nad našim željama i pretvaranje negativnog u pozitivno i društveno prihvatljivo. U psihologiji se sublimacija određuje kao preusmeravanje neprihvatljivih nagona, misli i emocija u društveno prihvatljive i cenjene radnje ili ponašanje, što može dovesti do dugoročne zamene početnog impulsa.
Karl Marks - Kapital
Kapital je najvažnije delo nemačkog ekonomiste i filozofa Karla Marksa i jedno od najuticajnijih u istoriji. Na ovom delu radio je oko 40 godina, a uspeo je da dovrši samo prvu knjigu, koju je objavio u Hamburgu 1867. godine. Druge dve knjige je dovršio Marksov prijatelj i saradnik Fridrih Engels nakon njegove smrti 1883. godine.
Blez Paskal - Osnova po kojoj ste vlasnik svoga dobra nije prirodna osnova, nego ljudski poredak
Vi ste bogatstva, kažete, nasledili od predaka; ali nije li hiljadu slučajnosti dovelo do toga da ih vaši preci steknu i sačuvaju? Takođe smatrate da su ta dobra prešla sa vaših predaka na vas nekakvim prirodnim zakonom? To nije istina. Taj zakon zasnovan je isključivo na volji zakonodavaca koji su možda imali dobre razloge, ali znajte da nijedan ne proizlazi iz prirodnog prava koje imate na te stvari. Da im se svidelo da narede da se ta dobra, nakon što su ih Oci posedovali tokom svojih života, vrate republici posle njihove smrti, ne biste imali nikakvog osnova da se na to žalite.
Stanoje Stanojević - O Stefanu Nemanji
I Nemanja je, po svojim ličnim naklonostima i željama, i pod uticajem sredine sa kojom je radio, pošao putem svojih prethodnika. I njemu je glavni cilj, koji mu je stalno lebdio pred očima i kojem je on sve žrtvovao, bilo oslobođenje od Vizantije. I on je, isto kao i njegovi prethodnici, drugo mislio, a drugo Manojlu govorio. Samo je Nemanja bio od njih mnogo okretniji, darovitiji i - sretniji.
Ustanak kao pobuna naroda
Ustanak se često vezuje za pobune koje podrazumevaju odbijanje poslušnosti ili poraza i odnosi se na otvoreni otpor prema nalozima ustanovljenog autoriteta. Uglavnom se naglašava otpor grupe ljudi koja se bori protiv ljudi koji su na vlasti, jer žele da dovedu do političke promene ponekad koristeći nasilje ili oružanu borbu.
Rebeka Vest - Karađorđe je za devet godina postao jedan od najznačajnijih ljudi u evropskoj istoriji
(...) Nije sasvim jasno zašto su Srbi izabrali Karađorđa za svog vođu. Bilo mu je preko četrdeset. Mada je služio u austrijskoj vojsci, ne čini se da se nešto posebno istakao. Nema sumnje da je po prirodi bio nestabilan: danima je znao da bude potpuno odsutan, a onda bi ga i najmanja sumnja potakla na silovitu akciju. Ali bio je nenadmašan kao pojava. Isticao se visinom čak i u rasi visokih ljudi, žarkim očima, divljom i kao ugalj crnom kosom, licem koje je još uvek bilo lepo uprkos dubokim ožiljcima, i čudnim treperavim glasom.
Revolucija - radikalna promena društvenih odnosa
Revolucija se obično određuje kao fundamentalna društveno-politička transformacija ili radikalna, brza promena društvenih odnosa. Od vremena Francuske buržoaske revolucije ovaj pojam se najčešće koristi kao opis oružane ili nasilne političke promene, ali i za opisivanje brzih promena u oblastima kulture, privrede, tehnologije ili društva.
Poricanje (negiranje) kao mehanizam odbrane ega
Poricanje ili negiranje smatra se jednim od najprimitivnijih mehanizama odbrane zato što je karakteristika razvoja u ranom detinjstvu. U svakodnevnom životu mnogi ljudi koriste poricanje kako bi izbegli suočavanje sa bolnim osećanjima ili oblastima svojih života sa kojima ne žele da se pomire. Ovaj odbrambeni mehanizam, koji se često ilustruje kao noj koji u slučaju opasnosti gura glavu u pesak jednostavno se prepoznaje kod drugih ljudi, ali nas može voditi daleko od realnosti kada smo u pitanju mi sami.
Stres kao odgovor na svakodnevni izazov
Stres je sastavni deo života. To je način na koji se čovek suočava sa zahtevima koji su pred njim, kako reaguje na izazove svakodnevnog života, mentalne, fizičke, emocionalne ili duševne prirode. Najčešće se određuje kao oblik prirodnog prilagođavanja ogranizma, koji je suočen sa nekom teškom situacijom. Preveliki stres može da utiče na poremećaj psihofizičke ravnoteže, da optereti organizam do nepodnošljivosti i troši životnu snagu.
Fridrih Vilhelm Jozef fon Šeling - O indijskoj mitologiji
U egipatskoj mitologiji svest se još sa bolom čvrsto drži realnog principa. Ovde, naprotiv, svest je ekscentrično zanošenje bez ikakvog razumevanja, onaj princip je prevladan višim potencijama. Brama (Brahma), onaj princip, na neki način je iščezao, povukao se. Bog je prošlost, bez hrama i žrtve (tako je Tifon, ali ne baš potpuno, bio bog prošlosti), ne uživa nikakvo obožavanje, sasvim je uminuo, bez ikakvog odnosa prema svesti.