Mitološke pesme
Mitološke pesme su narodne lirske pesme koje se ubrajaju u najstarije. Nastale su u periodu divljaštva, kada je čovek prešao na lovački način života i sve pojave u prirodi i životu objašnjavao mitološkim predstavama. Primitivni čovek je verovao u magijsku moć pesme i mislio da mu omogućava povećanje ulova, pomaže u borbi protiv mnogobrojnih neprijatelja i da može da umilostivi zle sile.
Obredne pesme
Kada je stvorio svoje bogove i prvu primitivnu religiju, čovek je počeo da vrši i određene obrede da bi umilostivio svoja zamišljena božanstva. Obredni rituali su bili praćeni narodnom lirskom pesmom religioznog ili mistično-religioznog karaktera, koja je uvek bila vezana uz određeni trenutak uz koji se peva. U obrednim pesmama su se izražavale različite želje - da lov bude bogat, godina rodna, a ljudi srećni i zdravi.
Kletva u srpskim narodnim umotvorinama
U srpskim narodnim umotvorinama razvijeno je mnoštvo magijskih elemenata. Tako i sve poglede o svetu i životu prožima verovanje u uticaj viših sila koje su nedokučive ljudskom umu. Ti uticaji se obično opisuju kao celishodni i pravični, ali su zbog toga ponekad i veoma svirepi. Stanovište o svetu i životu koje proizilazi iz srpskih narodnih umotvorina ima i svoje filozofsko značenje.
Dodolske pesme
Najstarija obredna pesma je dodolska i pripada kultu božanstva plodnosti. Dodolske pesme su veoma stare narodne lirske pesme koje su nastale u periodu prelaska na stočarstvo i zemljoradnju, kada je čovek bio u presudnoj zavisnosti od atmosferskih prilika i kiše. Pastir ili zemljoradnik je vršio razne obrede i pratio ih pesmom da bi izazvao ili zaustavio kišu.