Parthenocissus je rod puzavica koji pripada porodici Vitaceae. Naziv roda potiče od grčkih reči partenos, što znači devica, i kissos što znači bršljan, a povezan je sa izgledom biljke i njenom sposobnošću da formira seme bez oprašivanja. Njemu pripada oko 12 vrsta koje potiču sa Himalaja, iz istočne Azije i Severne Amerike.
Vrste iz roda Parthenocissus su veoma razgranate listopadne drvenaste loze. Na vrhovima njihovih izbojaka nalaze se lepljivi pipci kojima se kače i prijanjaju uz zidove, granje i slične podloge uz koje se penju. Brzo rastu i mogu da porastu u visinu i do 30 m, a u toku vegetacije za godinu dana mogu da porastu od 5 do 10 m. Listovi su jednostavni, dugi od 5 do 22 cm, podeljeni na 3 do 5 režnjeva. Cvetaju u rano proleće. Cvetovi su bez mirisa, neupadljivi, zelenkasti i sakupljeni u klasove. Plodovi su male tamnoplave bobice, koje nisu jestive.
Kao ukrasne biljke najčešće se gaje Parthenocissus quinquefolia, poznata pod nazivom petolisna lozica i Parthenocissus tricuspidata, poznata pod nazivom troprsna lozica.
Parthenocissus quinquefolia je veoma bujna listopadna puzavica. Ima krupne listove izdeljene na 5 režnja, po kojima je dobila naziv petoprsna lozica. Ovi listovi u jesen dobijaju jarkocrvenu boju.
Parthenocissus tricuspidata je veoma slična prethodnoj vrsti. Ima sitnije listove izdeljene na 3 režnja, po kojima je dobila naziv troprsna lozica. U jesen listovi postaju žuti, narandžasti, crveni ili ljubičasti.