Artnit

Utorak, 31 Januar 2017 11:39

Pojam arhetipa Istaknut

Ilustracija arhetipova Ilustracija arhetipova

Arhetip se često određuje kao univerzalna priča, karakter, simbol ili situacija, koji se stalno pojavljuju u pričama iz celog sveta. Pojam arhetip se pojavljuje u oblastima koje se odnose na ponašanje, modernim psihološkim teorijama i književnim analizama. Karl Gustav Jung koristi pojam arhetipa u svojoj teoriji ljudske psihe. On je verovao da se univerzalne, mitske karakteristike arhetipova nalaze u kolektivno nesvesnom ljudi širom sveta.

Etimologiju reči arhetip, koja ima grčko poreklo daje Pol Šmit u delu Arhetipovi kod Avgustina i Getea. Prvi deo reči arhe označava početak, poreklo, uzrok, primarni izvor i princip, ali i vodeću poziciju, najviše pravilo, dominantu. Drugi deo reči tip označava formu, sliku, prototip, model, način, normu, a u figurativnom smislu sklop, osnovnu formu, primordijalnu formu koja ističe neke zajedničke karakteristike ljudi, životinja ili biljaka kao vrste.

Postoji veoma mnogo arhetipova, ali oni generalno spadaju u tri kategorije. Arhetipovi karaktera su najčešća i veoma važna vrsta arhetipova. Najpopularniji likovi koji imaju univerzalni arhetip su heroj, antiheroj ili varalica. Postoje stotine različitih arhetipova karaktera, uključujući i zavodnicu, figure oca i majke, mentora i stvorenja iz noćne more. Situacioni arhetipovi se odnose na situacije koje se pojavljuju u mnogo priča. Primeri ovih arhetipova mogu uključiti izgubljenu ljubav, vraćanje iz mrtvih ili siročad predodređenu za velike stvari. Simbolički arhetipovi se pojavljuju više puta u različitim kulturama. Na primer, stabla su arhetipski simbol prirode, čak i u kulturama koje žive u područjima sa relativno malo drveća. Vatra je, takođe arhetipski simbol i predstavlja uništavanje ali i genijalnost i kreativnost.

Pojam arhetip, kakav se danas koristi, prvi put pominje Karl Gustav Jung 1919. godine. Ovaj izraz uzeo je iz Corpus Hermeticum, zbirke od sedamnaest kratkih filozofskih rasprava koje su sakupljene u prvim vekovima hrišćanske ere i iz spisa Dioniziusa Areopagite. Pojmu arhetip odgovaraju pojmovi: ideja kod Svetog Avgustina, ejdos kod Platona, kolektivno predstavljanje kod Levi-Brila i noumen kod Kanta.

Za Karla Gustava Junga arhetip u početku označava motive koji se izražavaju u slikama, a kasnije dobija mnogo šire značenje. Od 1946. godine on dopunjuje svoje ranije učenje o arhetipovima i razlikuje arhetipove za sebe, one koji su potencijalno prisutni u svakoj psihičkoj strukturi, i one koji postaju aktuelni i mogu se opažati kada stupe u oblasti svesti kao arhetipske predstave ili arhetipski proces, stalno pri tome varirajući u svome načinu ispoljavanja. Istovremeno Jung određuje arhetip kao "deo čovekove prirode koji ga nagoni da izgovara reči ili radi radnje kojih nije svestan. Takva vrsta sadržaja u čoveku je ostala iz takozvanog zlatnog veka u kome su živeli učeni ljudi koji su narode podučavali ovim učenjima, a samo su mehanički ponavljani neki nerazumljivi gestovi".

Pročitano 4992 puta Poslednji put izmenjeno Nedelja, 16 Juni 2019 11:13

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Pojam arhetipa