Artnit

ARTNIT
Subota, 17 Septembar 2022 11:21

Ima li pravih putokaza za mlade

Savremeno srpsko društvo je zahvaćeno dubokom krizom, mnogobrojnim konfliktima, erozijom vrednosnog sistema. Ovaj postojeći društveni milje stvara specifične izazove i iskušenja mladoj generaciji u Srbiji.

Subota, 10 Septembar 2022 11:09

Hana Arent - O terminu javnosti

Termin “javnost“ označava dva blisko povezana, ali ne potpuno istovetna fenomena.

On najpre govori da svi mogu da vide i čuju sve što se pojavljuje u javnosti, i da to stiče najveći mogući publicitet. Za nas, pojavljivanje - nešto što vidimo i čujemo, i mi i drugi - čini realnost.

Istina je nekada bila apsolut. U današnjem svetu to je sve manje. Od svih kriza koje duboko zasecaju već bolesno društveno tkivo možda je najveća kriza istine. Naš društveni prostor odavno ispunjavaju glupost, neznanje, laž, nekritičnost, pogrešan način življenja i mišljenja. Manipulacija istinom nikada nije bila tako izrazita kao danas. Vešto se iskorišćavaju neznanje, nekritičnost, zahtevi i nezadovoljstvo.

Subota, 27 Avgust 2022 10:39

Fridrih Niče - Zašto sam ja udes

Ja znam svoju sudbu. Jednom će se uz moje ime vezati uspomena na nešto ogromno - na jednu krizu, kakve nije bilo na zemlji, na najdublju koliziju savesti, na jednu odluku, izazvanu protiv svega, što je dotad bilo verovano, traženo, osveštano. Ja nisam čovek, ja sam dinamit. - I sa svim tim u meni nema ništa od kakva osnivača vere - vere su stvar puka, a ja moram posle dodira sa verskim ljudima da perem ruke...

- Ono što pričam - govorio je Zaharijaš - trebalo bi da zapisujem. Vlastodršci imaju pri ruci timove stenografa a mi, ljudi koji otkrivamo svet, njegovu bit i skrivene nedostatke, nemamo ništa. Za razliku od moćnika ovog sveta, koji su moćni samo zbog svoje prosečnosti i zato što nikada ništa neće preduzeti, mi - odnosno ti i ja - ne znam da li si primetio da reč ti izgovaram s velikim “T“, držimo do toga da u slobodnom razgovoru poštujemo i ritam, ali to niko ne beleži, jer timovi zapisničara služe onima čiji je govor artimičan, bezobličan, nesemantičan, horizontalan, zao, bolestan i loš i odvija se u frazama.

Tako prolaze trenuci, istinski vremenski trenuci bez prostora, u kojima ja sve znam i, znajući sve, tonem u podzemlje bezlična sna.

Između takvih trenutaka, u međuprostorima sna, život uzalud pokušava podići zgradu, ali su mu skele mahnite gradske logike slaba potpora. Kao individuum, kao stvorenje od krvi i mesa, svakog me dana sravne s bezmesnim, beskrvnim gradom čije je savršenstvo produkt same logike i smrt snu.

Vi ste ovde: Home