O pojmu morala
Moral je važan činilac društvene kohezije koji reguliše odnose među ljudima. Određen je istorijski i oblikuje se u skladu sa uslovima života zajednice, kulturnom tradicijom i religijskim predstavama. On je relativan, nije isti u svim društvenim grupama i istorijskim periodima. Često se pojam morala definiše kao skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji određuju način ponašanja i međusobne odnose ljudi, određeni oblik života i prosuđuju što je dobro, a što zlo u određenoj društvenoj grupi, zajednici.
Nikolaj Berđajev - Svaki altruizam je u suštini maskirani utilitarizam, on je religija ljudske dobrobiti
Nije samo utilitarizam nego je i altruizam teorija buržoasko-demokratskog morala, prosečno-kolektivnog morala blagostanja, morala kvantiteta. Buržoaski XIX vek je izmislio altruizam i njime je hteo da zameni hrišćansku ljubav. O altruizmu se govori kada se ohladi i zamre ljubav. Ljubav je stvaranje novog odnosa, odnosa u Duhu. Ljubav organski spaja, kvalitativno ispunjava. Ljubav je izlazak iz "ovoga sveta", iz tegobe, okovanosti i razjedinjenosti sveta, i ona je ulazak u drugi svet, svet slobode i sjedinjenja.
Ežen Jonesko - Treba obnoviti temelje našeg života
ŽAN: Vi u svemu vidite zlo. A ako mu čini zadovoljstvo da postane nosorog, ako mu to čini zadovoljstvo! Nema ničeg neobičnog u tome.
BERANŽE: Svakako, nema ničeg neobičnog u tome. Ipak sumnjam da mu to čini veliko zadovoljstvo.
ŽAN: A što da ne?
Robert Muzil - Naš moral je “mrtav“
Prvo moram objasniti zašto mislim drugačije od ostalih ljudi. To potiče iz činjenice što sam ja po zvanju inženjer. Kada zidar ne može ciglu po dužini da uklopi u zid, tada on pokuša da je izokrene i uklopi popreko. Isto tako će postupiti i služavka kada neko čvornovato drvo ne može da pronese između dve prepreke, on će iskriviti glavu sve dok ne dostigne odgovarajući položaj. Čini se da ova sposobnost menjanja bez plana, i kasniji planirani postupci, jesu od onih malobrojnih svojstava kojima čovek može da zahvali za svoj uspon.
Nikolaj Berđajev - Religija Isusa Hrista je nespojiva sa prihvatanjem buržoaskih vrednosti, sa klanjanjem bogatstvu, vlasti, slavi, životnim uživanjima
U XIX i XX veku vladajuća moralna svest je odbacila poslednje ostatke pravog hrišćanskog asketizma i hrišćanskog žrtvovanja ovoga sveta u ime transcendentne težnje ka drugom svetu. Pobedio je buržoaski moral, moral relativnih vrednosti položaja u ovom svetu, vrednosti bogatstva, vlasti, slave, seksualnog sladostrašća, uživanja u raskoši i komforu. I samo hrišćanstvo sve više postaje buržoasko, iz njega nestaje prava svetost, nepomirljivost prema "svetu", lepota težnje ka drugom svetu.
Etika Karla Marksa
Karl Marks se nije direktno bavio tradicionalnim pitanjima etike koja su okupirala Imanuela Kanta, Dejvida Hjuma, Džona Stjuarta Mila i druge filozofe njegovog doba, jer ih je smatrao irelevantnim za zadatak prevazilaženja kapitalizma. Za njega kao za većinu filozofa nije bilo važno da definiše kako ljudi treba da se ponašaju u društvu, već da razmotri kako treba da deluju da bi se stvorilo novo.
Bela Hamvaš - Nalazimo se na pragu propasti
Cela stvar, ovaka kakva je, reče otac Agošton, za mene je gotovo prirodna, i ja se čudim što danas nema više ovakvih slučajeva. Uskoro će pravne smrti postati svakodnevna stvar, ništa neće biti osobitije od neke razumne presude i procesa. Znak vremena. To je ono o čemu je reč u Svetom pismu. Svi znaci upućuju na skori konac.
Blez Paskal - Trudimo se, dakle, da pravilno mislimo: u tome leži načelo morala
Čovek je samo trska, najslabija u prirodi; ali to je trska što misli. Nije potrebno da se cela vasiona naoružava da ga smrvi: dovoljna je (jedan zapah) jedna kap vode ga ubije. Ali i da ga vasiona smrvi, čovek bi opet bio blagorodniji nego ono što ga ubija, pošto on zna da umire, i zna za nadmoć koju vasiona ima nad njim; vasiona o tome ne zna ništa.
O milosrđu ili samilosti
Milosrđe ili samilost se često određuje kao dobrovoljna, svojevoljna pomoć nekome, ko se našao u teškoj i nezavidnoj situaciji. Onaj kome je iskazano milosrđe, ne duguje ništa, osim eventualno zahvalnosti. Sa stanovišta filozofije, pojam milosrđe je neka vrsta potpojma altruizam, koji predstavlja suprotnost egoizmu.
Džeremi Bentam - Moralna aritmetika
Britanski filozof Džeremi Bentam, osnivač modernog utilitarizma, smatra da etika treba da se zasnuje kao nauka i da se moralne dileme i problemi rešavaju kao što se rešavaju naučni problemi. Njegova moralna aritmetika koja je zamišljena kao pouzdana metoda kvantitativnog određivanja i upoređivanja zadovoljstava to treba da omogući.