Artnit

Dve stvari uvek iznova divljenjem ispunjavaju moju dušu, sve što više i sve što dalje o njima razmišljam: zvezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni. Ni jednu ne treba da tražim obavijenu maglom, nerazgovetnim preterivanjima izvan svoga vidokruga i samo da ih naslućujem: jasno se nalaze preda mnom, i povezane su ujedno sa samosvešću moga postojanja.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 28 Februar 2016 11:24

Bertrand Rasel - Brak i moral

U svom delu Brak i moral, objavljenom 1929. godine, engleski filozof i matematičar Bertrand Rasel dovodi u pitanje viktorijanske pojmove morala, pre svega u vezi braka. Opšti princip po kojem se po njemu novi moral razlikuje od tradicionalnog morala puritanizma je da mi verujemo da nagon treba da bude obučen pre nego osujećen.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 07 Februar 2016 11:44

Pjer Abelar - Etika slobodne odluke

Francuski teolog i filozof Pjer Abelar, koji je živeo na prelazu iz XI u XII vek vraća etiku na filozofsku scenu otvaranjem problema greha. Relativno zaokruženo etičko stanovište iznosi u svom delu Etika ili Upoznaj samog sebe, koje je objavljeno pre 1140. godine. U ovom delu ispituje odnos čoveka prema grehu, Bogu, i postavlja pitanje šta čovek u moralnom smislu može da učini za sebe.

Objavljeno u Društvo
Sreda, 25 Novembar 2015 12:17

Fridrih Niče - Natčovek i moral

U stavu Fridriha Ničea da je moral evropskog društva samo niz prerušavanja volje za moć i da se argumenti u prilog objektivnosti ovakvog morala ne mogu racionalno podržati ukorenjena je duboko karakterizacija natčoveka ili velikog čoveka (Übermensch). Zato on smatra da se natčovek ne može upustiti u odnose koji su posredovani pozivanjem na zajedničke standarde, vrline ili dobra. Natčovek je oslobođen od verovanja u transcendentalnu realnost i od "morala stada" i ima svoj sopstveni jedini autoritet, a njegovi odnosi sa drugima moraju da budu upražnjavanje tog autoriteta.

Objavljeno u Društvo
Četvrtak, 19 Novembar 2015 12:47

Etika Dejvida Hjuma

Škotski filozof Dejvid Hjum, verovatno najznačajniji empiričar u XVIII veku, unosi emotivističke elemente u široko i kompleksno tkivo svoje etike. On smatra da važeći principi u etici počivaju na ljudskoj prirodi, a čovek može doći do nekih etičkih činjenica tek ako svoj pogled usmeri ka sebi i shvati da se etika zasniva na njegovom promenljivom i posebnom biću. Zato opšte varijacije u moralu treba objasniti potpuno istom ljudskom prirodom koja reaguje na različite okolnosti.

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 05 Oktobar 2015 12:13

Marsel Mos - Neka nova pravna i običajna načela

Čak se može reći da je u ovo naše vreme čitav jedan deo prava, prava industrijalaca i trgovaca, u sukobu s moralom. Ekonomske predrasude naroda, predrasude proizvođača, potiču iz njihove snažne želje da prate stvar koju su proizveli i iz izraženog osećanja da se njihov rad preprodaje bez njihovog učešća u profitu.

Objavljeno u Društvo

PIKO: Odgovorim? Rado. Ali čini mi se da sam već postavio pitanje da li mi zaista živimo u vremenu bez predrasuda? I ako je tako, - kako? Zar odsustvo predrasuda treba da ima granice? Treba li slobodoumlje da postane religija, a nemoral igra fanatizma? Ja to odbijam!... Da li je moral postao nemoguć, da li je postao smešan - no? Budući da je ono što je smešno opasnost nad opasnostima u Firenci, onda se meni čini da je najhrabriji onaj ko se sam ne boji te opasnosti. To bi moralo u najmanju ruku da izazove zapanjenost. Ali ko izazove zapanjenost kod Firence, već je napola pobedio...

Objavljeno u Pero
Sreda, 02 Septembar 2015 10:56

Teorija moralnog razvoja Lorensa Kolberga

Lorens Kolberg, profesor na Harvardu i razvojni psiholog najpoznatiji je po svojoj teoriji moralnog razvoja, na kojoj je počeo da radi još kao student Univerziteta u Čikagu. Polazeći od teorije kognitivnog razvoja, koju je izvorno osmislio švajcarski razvojni psiholog i filozof Žan Pijaže, i koristeći njegovu tehniku pripovedanja da ispriča ljudima priče koje uključuju moralne dileme, on dalje razvija svoje ideje, naglašavajući da postoje tri nivoa moralnog razvoja, od kojih svaki obuhvata po dve faze.

Objavljeno u Društvo

Svoje najuticajnije delo Genealogija morala Fridrih Niče je napisao za samo petnaest dana jula 1887. godine, a objavio ga u novembru iste godine. On postavlja cilj da objasni kako se stvaraju vrednosti, što podrazumeva istoriju i analizu moralnih ideja koje su podrpte pre svega kritikom psihologije - pitanjem kako su ljudska bića mogla doći do tih moralnih načela. U nizu zapažanja beleži pojave koje su, tokom više milenijuma, stvarale čovekovo shvatanje moralnosti.

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 23 Mart 2015 12:23

Etičko učenje Imanuela Kanta

Nijedan filozof novog veka pre Karla Marksa nije ostavio toliki trag u istoriji etike kao Imanuel Kant. Svoje etičko učenje izložio je u delu Kritika praktičnog uma, koje je objavljeno 1788. godine. Otkrivajući zakonitosti ljudske moralne prakse ističe da je samo kritički precizirao pojmove i razlučio njihovo značenje, a odgovor na pitanje šta treba da činim čovek nalazi u samom sebi.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Uređenje doma Prikazivanje članaka po tagu moral