Ima li pravih putokaza za mlade
Savremeno srpsko društvo je zahvaćeno dubokom krizom, mnogobrojnim konfliktima, erozijom vrednosnog sistema. Ovaj postojeći društveni milje stvara specifične izazove i iskušenja mladoj generaciji u Srbiji.
Fridrih Niče - Zašto sam ja udes
Ja znam svoju sudbu. Jednom će se uz moje ime vezati uspomena na nešto ogromno - na jednu krizu, kakve nije bilo na zemlji, na najdublju koliziju savesti, na jednu odluku, izazvanu protiv svega, što je dotad bilo verovano, traženo, osveštano. Ja nisam čovek, ja sam dinamit. - I sa svim tim u meni nema ništa od kakva osnivača vere - vere su stvar puka, a ja moram posle dodira sa verskim ljudima da perem ruke...
Erih From - Bekstvo od slobode
U jednom od svojih najznačajnijih dela Bekstvo od slobode objavljenom 1941. godine, Erih From izlaže temeljne ideje na kojima će kasnije zasnivati razmatranje osnova zdravog društva. U osnovi Fromove teze je ideja da je sloboda dijamagnetna sila - jednim polom nas primorava da pobegnemo do nje, što From naziva pozitivnom slobodom, a s druge strane nas tera da pobegnemo od nje, manifestacija negativne slobode.
Karl Poper - Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji
Prvu verziju svog poznatog dela Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji britanski filozof austrijskog porekla Karl Poper je dovršio 1942. i do 1943. uradio i dalje revizije. Objavljeno je 1945. godine na engleskom jeziku pod naslovom The Open Society and Its Enemies i odmah je doživelo puni uspeh. Ovo delo je beskompromisna odbrana liberalne demokratije i moćan napad na teorijsku osnovu totalitarizma.
Lumpenproletarijat - najniži sloj društva
Lumpenproletarijat je izraz koji su primarno koristili marksistički teoretičari za opisivanje potklase lišene klasne svesti koja živi na marginama društva, kao što su skitnice, beskućnici, prosjaci, sitni kriminalci, prostitutke. Ovaj izraz su prvi put koristili Karl Marks i Fridrih Engels u delu Nemačka ideologija, objavljenom 1845. godine da bi ukazali na razliku od potlačene klase proletarijata u kapitalizmu.
Društvena dezorganizacija - funkcionalna neravnoteža u društvu
Društvena dezorganizacija je bila uvek prisutna u svakom društvu, a društvo u kojem je svaki strukturni elemenat funkcionalno uravnotežen sa svim ostalim je čista hipoteza. Često se određuje kao proces koji se suprotstavlja društvenoj organizaciji, a karakteriše je odsustvo, poremećaj i raspadanje jedne društvene celine.
Društvena stratifikacija kao rezultat društvene nejednakosti
U svim ljudskim društvima postoji neka vrsta društvene nejednakosti i sva se društva razlikuju prema načinima kontrole nejednakosti. Društvena stratifikacija uglavnom oslikava društvene grupe koje su rangirane jedna iznad druge, na temelju količine moći, ugleda i bogatstva koje njihovi članovi poseduju. Kroz istoriju postoje četiri sistema stratifikacije: ropstvo, kaste, staleži i klase.
Revolucija - radikalna promena društvenih odnosa
Revolucija se obično određuje kao fundamentalna društveno-politička transformacija ili radikalna, brza promena društvenih odnosa. Od vremena Francuske buržoaske revolucije ovaj pojam se najčešće koristi kao opis oružane ili nasilne političke promene, ali i za opisivanje brzih promena u oblastima kulture, privrede, tehnologije ili društva.
Ferdinand Tenis - Zajednica i društvo
Nemački sociolog Ferdinand Tenis u svom uticajnom delu Gemeinschaft und Gesellschaft objavljenom 1887. godine, koje se prevodi sa nemačkog jezika kao Zajednica i društvo razvija teoriju o društvenim entitetima i ljudskim odnosima zasnovanu na razlikovanju pojmova zajednice i društva.
Dejvid Risman - Usamljena gomila: Studija o promeni američkog karaktera
Najpoznatije delo jednog od najuticajnijih američkih sociologa druge polovine XX veka Dejvida Rismana je studija o američkom društvu posle Drugog svetskog rata The Lonely Crowd: A Study of the Changing American Character, što u prevodu sa engleskog znači Usamljena gomila: Studija o promeni američkog karaktera, objavljena 1950. godine. U poslednjim trenucima pre štampanja knjige naslov Usamljena gomila daje izdavač, iako se ta fraza uopšte ne pojavljuje u knjizi.