Stefan Tanasijević
Oskar Vajld - Najčudnija knjiga
Pogled mu pade na žutu knjigu koju mu je lord Henri poslao. Bio je radoznao kakva je to knjiga. Priđe sedefom ukrašenom osmouganom stočiću, koji mu se uvek činio kao rad nekih neobičnih egipatskih pčela što svoje saće grade od srebra, uze knjigu, zavali se u naslonjaču i poče da čita. Posle nekoliko minuta, knjiga ga beše potpuno osvojila. To je bila najčudnija knjiga koju je ikada pročitao. Činilo mu se da svi zemaljski gresi prolaze pored njega u nemim povorkama, skupocenoj odeći i uz milozvučne frule. Ono o čemu je nejasno sanjao, polako mu se otkrivaše.
Mihail Ljermontov - I pusto, i tužno
I pusto, i tužno, i nikog da ruku ti dade
kada je duša raspeta...
Želje!... Ta našto zaludne želje i nade?
A ljeta bježe - najbolja ljeta!
Aristotelovo shvatanje države
Aristotelova politička filozofija, koju najviše izlaže u svom delu Politika ima značaj za savremeno razumevanje političke teorije i prakse. Za svoj ideal antički grad polis on kaže: "Čovek treba da se popne na brdo i njegov vidokrug treba da bude država. Svrha države je srećan život." Međutim, iako je njegov misaoni horizont bio više ili manje omeđen granicama grčkog polisa prodro je do same suštine i funkcije države.
Kufeja - ukras sunčanih terasa i balkona
Mnoštvo sitnih cvetova kufeje, najčešće crvene i ljubičaste boje i sjajni listovi su zanimljiv ukras u visećim korpama i saksijama, posebno na sunčanim terasama i balkonima od proleća, pa do jeseni. Zanimljive su baštenske biljke u vrtovima kao pokrivač tla ili uz ivice staza. Sve češće se gaje i kao sobne biljke, ali se leti moraju izneti napolje.
Raul Difi - Ajfelov toranj
Raul Difi francuski slikar, ilustrator i dizajner je pod velikim uticajem francuskog slikara Anrija Matisa i drugih fovista razvio jedinstven stil pun snage i boje, što je primetno na tipičnim akvarelima Pariza i cvetnih motiva koje je naslikao. Godine 1935. koristeći vodene boje na papiru, naslikao je Ajfelov toranj, fovističko opažanje Ajfelovog tornja okruženog bujnim i živopisnim pejzažem Pariza. Ova slika se danas nalazi u privatnoj kolekciji.
Biljke u mediteranskom vrtu i dvorištu
Mediteranski stil uređenja vrta i dvorišta unosi delić pejzaža Mediterana u eksterijer doma. Odlikuje se toplinom i obiljem biljaka. Boje koje preovladavaju su nijanse narandžaste, žute, sa ponekim plavim i zelenim akcentom. Sa kontrastom jarkih boja biljaka i cveća i zemljanim nijansama prostora postaje mala živa prirodna oaza za odmor i druženje, posebno u vrelim letnjim danima.
Platon želi sreću Dionovim rođacima i prijateljima
Nekada sam u svojoj mladosti osetio istu želju kao mnogi drugi. Odlučio sam, čim postanem samostalan, da se odmah dam na politiku. No tada su se u političkom životu odigrali pred mojim očima ovakvi događaji. Kako su mnogi napadali tadašnje državno uređenje, dođe do prevrata, pomoću koga dobije vlast pedeset i jedan čovek. Od njih su jedanaestorica u gradu i desetorica u Pireju preuzela tržne i druge gradske poslove, a tridesetorica prisvojiše sebi vlast nad svim kao neograničeni gospodari.
Enciklopedija mrtvih
Danilo Kiš u knjizi pripovedaka sa simboličkim naslovom Enciklopedija mrtvih sa pojačanim intenzitetom proniče u dubinu opsesivne, večite literarne teme smrti. Iako usredsređene na jednu temu, temu smrti sve pripovetke su uvek u novom narativnom ključu.
Pol Sinjak - Antib, ružičasti oblak
Slika Antib, ružičasti oblak francuskog slikara Pola Sinjaka iz 1916. godine prikazuje brod koji plovi na jezeru ispred ogromnog ružičastog oblaka. Njen naslov ukazuje na grad Antib u jugoistočnoj Francuskoj, gde se Pol Sinjak preselio sa svojom drugom ženom, i gde je godinama slikao mnoge promene prirode. Tamo je naslikao i seriju pejzaža u različitim periodima dana, gde je vidljiv uticaj njegovih impresionističkih početaka. Slika Antib, ružičasti oblak, iz te serije pejzaža danas se nalazi u privatnoj kolekciji.
Virdžinija Vulf - Kako treba čitati knjige?
Jedna biblioteka zbilja može izgledati kao konglomerat i zbrka stvari: pesme i romani, istorije i memoari, rečnici i parlamentarni izveštaji; knjige pisane na svim jezicima od ljudi i žena raznih temperamenata, rasa i starosti češu se jedna o drugu na polici. A napolju njače magarac, žene ćaskaju kod bunara, ždrepci galopiraju preko polja. Odakle da počnemo? Kako da unesemo red u ovaj basnoslavni haos i izvučemo najdublje i najveće zadovoljstvo iz onoga što čitamo?