Artnit

Petak, 26 Juli 2013 20:41

Moda u odevanju Istaknut

Carlos Saenz de Tejada - Gala veče Carlos Saenz de Tejada - Gala veče

Moda je poseban društveni propis koji preovladava u datom trenutku i koji odlikuje osobina novine ili neubičajenog. U najčešćem značenju, moda označava popularni stil oblačenja. Pojava mode se vezuje za XIV vek, ali ona postaje važan uticajni faktor u društvu, tek u XVII veku.

U psihologiji, filozofiji, antropologiji, sociologiji moda postaje značajan predmet teorijskog razmatranja. Norveški filozof Laš Fr. H. Svenson, u knjizi Filozofija mode smatra nastanak mode jednim od najznačajnijih događaja u svetskoj istoriji. Po njemu moda označava pravac modernosti konstantnim menjanjem, ukidajući tradiciju. Italijanski estetičar i likovni kritičar Đilo Dorfles, u knjizi Moda, analizira fenomen mode sa sociološkog i estetskog aspekta. On navodi da je moda jedna od najvažnijih društvenih pojava, jedan od najpouzdanijih merila psiholoških, psihoanalitičkih i društveno-ekonomskih motivacija čovečanstva.

Modom u odevanju se posebno bavio francuski estetičar Šarl Lalo. On je razlikovao četiri funkcije mode odevanja: religioznu, ratničku, odnosno vojničku, erotsku i društveno-ekonomsku.

Religiozna funkcija mode je uglavnom prisutna, kod primitivnih naroda. Pri određenim obredima učesnici su se odevali na određeni način, a tetovirali su se i delovi tela. Neki delovi takve magijske odeće kao što su na primer, ogrlica od zuba morskog psa, narukvica od slonovog repa imali su istu svrhu kao i molitva. Ti uticaji su danas neznatni, ali su se delimično i zadržali, kao što je na primer odeća za izražavanje žalosti, za venčanje, za krštenje.

Vojnička funkcija mode se ogleda u nameri da se postigne naklonost i strahopoštovanje u društvenom okruženju; da se zaplaše neprijatelji, a da se pridobije naklonost običnog naroda. Uniforma "deli" čoveka na javnu, od profesije, i privatnu ličnost. Nošenje uniforme je na neki način, odustajanje od prava da se deluje kao individua. Danas često uniforma ima suprotnu simboliku. Situaciju komplikuje činjenica kada masovna moda preuzima elemente uniforme, pa takvu garderobu nose i oni čiji se identitet ne poklapa sa izvornim značenjem odeće koju nose. Vojnu uniformu, na primer oblače oni koji su protiv rata, pacifisti.

Funkcija mode odevanja, aktuelna u svim vremenima je erotske sadržine. To je na primer, prikrivanje fizičkih nedostataka, a isticanje fizičkih prednosti, kao što su: naglašavanje stasa, dekolte, boja kose i tena. Ova ukrašavanja se sreću i kod životinja u cilju izbora seksualnog partnera. Sociolog kulture Ernest Gros iznosi stav da, u težnji da svoju društvenu podređenost nadoknadi fizičkom privlačnošću, žena vremenom preuzima od muškarca sklonost ka ukrašavanju. Erotska funkcija se vremenom ispoljava posrednije i rafiniranije.

Socijalno-ekonomska funkcija mode se ispoljava u težnji za isticanjem razlika između društvenih slojeva ili klasa. Naime društvene klase ili slojevi koji su socijalno superiorniji prema inferiornim klasama ili društvenim slojevima

i preko mode ističu svoju superiornost. Tako nastaju takozvane mode visokih društvenih slojeva ili takozvana visoka moda koja je pristupačna samo imućnim slojevima. Ova funkcija mode se u savremenom društvu relativizira, ali se ne gubi. U savremenom društvu granice klasa se ublažavaju i dolazi do demokratizacije mode, a modne stilove počinju da diktiraju i široke mase, ulična moda. Razvojem industrije, potrošačkog društva, marketinga, moda ulazi u sve slojeve društva, stalno ubrzavajući ritam modnih promena. Bitnu ulogu u tome ima razvoj industrija konfekcijskih odevnih predmeta.

Zbog svoje izuzetne pokretljivosti i spremnosti za brzu promenu, moda ima određenu površnost koja je može lako odvesti u pomodarstvo. Pomodarstvo je nekritičko prihvatanje mode, prihvatanje bez poštovanja elementarnih kriterijuma lepog, harmoničnog, i veoma često samo prihvatanje iz hira. Kao i svako društveno pravilo i moda ima svoju sankciju koju primenjuje neorganizovano društvo. Po pravilu sankcija je blaga, što je sasvim individualna procena. Sastoji se najčešće od ironisanja, podsmeha, izbegavanja komunikacije.

Pročitano 7630 puta Poslednji put izmenjeno Sreda, 24 Februar 2021 11:51

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Moda u odevanju