Artnit

Subota, 05 Septembar 2015 11:03

Sigmund Frojd - Stavovi ljudi prema smrti Istaknut

Smrt, "najveća nepoznanica", "najteža od svih nedaća" je i "cilj celog života", kako ju je takođe odredio Sigmund Frojd. Pri tome on naglašava da svako od nas duguje prirodi svoju smrt i mora biti spreman da plati svoj dug, ukratko da je smrt prirodna, neosporna i neizbežna. Ali, iako je smrt nešto prirodno, mi se trudimo da se bavimo njom na razne načine, reagujemo na različite načine prema smrti u raznim situacijama, a naši stavovi ili reakcije mogu imati različite rezultate.

Sigmund Frojd ističe da smo mi u našem nesvesnom besmrtni. I zaista je nemoguće zamisliti svoju smrt, kako Frojd kaže: "Kad god pokušamo to da zamislimo mi smo u stvari i dalje prisutni kao gledalac." U stvari, možemo reći da smo pomogli u našoj smrti, kao da je onaj koji umre u našoj mašti drugačija osoba jer, čovek ne može da zamisli kako bi bilo kada bi bio mrtav, bez mogućnosti da misli ili da to vidi. Frojd kaže da mi ne možemo prihvatiti našu sopstvenu smrt i da u osnovi niko ne veruje u svoju smrt, jer je "u nesvesnom svako od nas ubeđen u svoju besmrtnosti". U našem nesvesnom ne postoji osećaj prolaska vremena, vreme ne radi hronološki. Ovo nesvesno uverenje da ništa ne može da nam se desi može se posmatrati kao "tajna" herojstva.

Pošto nismo prošli kroz iskustvo smrti, smrt ne postoji u našem nesvesnom, ne možemo zapravo da imamo ni strah od same smrt. Kada kažemo da se plašimo smrti, po Frojdu se možemo bojati zbog nečeg drugog, kao što su na primer napuštanje, kastracija, razni nerešeni konflikti, ili na drugi način strah od smrti može biti rezultat osećaja krivice. Ipak, Frojd takođe navodi da strah od smrti kod nas dominira više nego što sami znamo.

Obično smo oprezni kada se govori o nečijoj smrti, posebno kada ožalošćeno lice može da nas čuje. Frojd ističe da osećamo zlo ili hladnoću pri pomisli na tuđu smrt, čak i više ako bismo dobili nešto od smrti jedne osobe. Često se pokušava da se umanji smrt, tako što se označava kao "verovatan događaj", okrivljujući za to nezgodu, starost, bolest. Kod nas se takođe javlja tendencija da imamo određeni stav prema osobi koja je umrla, nešto nalik divljenju za nekoga ko je izvršio veoma težak zadatak, pa čak i tretiraju mrtvu osobu sa više obzira nego što mi tretiramo žive.

Primitivni čovek je samo pratio svoj instikt. On jednostavno nije imao problema sa tuđom smrću ili sa onima koje je ubijao jer ih je mrzeo. Osim prema svojima kada postajemo svesni stradanja, prihvatamo smrt stranaca i neprijatelja i osuđujemo ih na smrt "sasvim tako lako i bez oklevanja" kao što je to primitivan čovek činio.

Kao reakciju na smrt bliske osobe, primitivni čovek je izmislio druge oblike postojanja, kao što su na primer duhovi i oblikovao koncepciju života posle smrti kako bi zadržavao sećanja na mrtve. Stvaranje religije Sigmund Frojd je pripisavao, pored drugih razloga, iluzijama koje su projektovane spolja od onih koji žive gledajući u lice smrti.

Pročitano 3767 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Sigmund Frojd - Stavovi ljudi prema smrti