Sigmund Frojd - Sanjanje je jedna vrsta sećanja
Međutim, ne mislim da je nužno da ovi prizori, zato što se ne javljaju kao sećanja, moraju biti fantazije. Meni se čini da potpuno isti značaj kao i sećanje ima to što njih - kao u našem slučaju - zamenjuju snovi, čija analiza redovno vodi natrag do istog prizora i koji neumornim preuređivanjem reprodukuju svaki deo njenog sadržaja. Sanjanje je isto tako jedna vrsta sećanja, mada pod uslovima koji važe za noć i za formiranje sna. Upravo ovim ponavljanjem kroz snove objašnjavam činjenicu da je pacijent malo po malo došao do sigurnog uverenja u realnost ovih praprizora, jednog uverenja koje ni malo nije zaostajalo za onim koje se zasniva na sećanju.
Salvador Dali - Žirafa u plamenu
Čuveni španski nadrealistički slikar Salvador Dali je 1937. godine naslikao poznatu sliku Žirafa u plamenu. Slika izražava stav nadrealista, da je slikarstvo samo sredstvo za oslobađanje nesvesnog, koji je imao osnovu u psihoanalizi Sigmunda Frojda. Iako je Dali izjavio da je slika apolitična, ova slika ipak predstavlja njegovu ličnu borbu protiv Španskog građanskog rata u njegovoj domovini. Slika se danas nalazi u Kunstmuseumu u Bazelu.
Sigmund Frojd - Tumačenje snova
Godine 1900. Sigmund Frojd je objavio knjigu Tumačenje snova zasnovanu na brojnim analizama snova. On dokazuje da snovi imaju psihološki smisao i smatra ih jezikom duše, kojim progovara naše nesvesno na simbolički naćin. "Tumačenje snova je kraljevski put ka spoznaji nesvesnih aktivnosti mozga", kaže Frojd.
Teorija mase Sigmunda Frojda
U literaturi se pojam mase često koristi za označavanje onih društvenih skupina ili gomila kojima nedostaje bitan elemenat organizacije, ali imaju snažno osećanje identifikacije koje je čini potencijalno moćnom. Sigmund Frojd je u svom delu Masovna psihologija i ego analiza izložio svoje poglede na odnos pojedinac - masa.
Sigmund Frojd - O umetniku
"Njega muče veoma jake potrebe, on bi hteo steći čast, moć, bogatstvo i ljubav žena, ali mu nedostaju sredstva da postigne ta zadovoljstva. Zato on, kao i svaki drugi nezadovoljnik, beži od stvarnosti i prenosi sav svoj interes, pa i libido, na tvorevine svojih želja u fantaziji, od kojih bi mogla nastati, neuroza."
Identifikacija u masovnoj kulturi i u svakodnevnom životu
Problem identifikacije pojedinca je značajna tema u oblasti socijalne psihologije, još pre pojave masovne kulture. Takav fenomen su predstavljale, na primer želje i težnje pojedinaca da imitiraju ličnosti iz literature i da se identifikuju sa njima. Pojavom masovne kulture problem identifikacije pojedinca dobija nove dimenzije. Istraživači ukazuju na razlike između identifikacije u svakodnevnom životu i identifikacije u masovnoj kulturi.
Sigmund Frojd - Odnos pojedinca i mase
Sigmund Frojd se bavio nastankom i značenjem masa. U delu Psihologija mase i analiza ega izložio je svoje poglede na odnos pojedinac - masa. Psihičku aktivnost mase upoređuje sa snom i hipnozom, gde kritički odnos prema realnosti uzmiče pred snagom afektivno nabijenih želja.