Sigmund Frojd - Kulturni ideali postaju povod razdvajanjima i neprijateljstvima između različitih kultura
Čovjek će tek odveć lako biti sklon da u psihički posjed jedne kulture ubroji njene ideale, tj. ocjene o tome koja su postignuća najvrednija i kojima od njih se ponajviše teži. Isprva izgleda kao da su ti ideali ono što određuje djela kulturnog kruga; no stvarni je tok događaja bio drukčiji; ideali su se izgrađivali na prvim djelima, omogućenim zajedničkim djelovanjem unutrašnje nadarenosti i vanjskih odnosa jedne kulture i ta prva djela ideal je zatim zadržao kako bi osigurao njihovo nastavljanje.
Nacionalni karakter - deo ideologije i prakse nacionalizma
Nacionalni karakter je etno-psihološki izraz koji opisuje oblike kolektivnog samopoštovanja, senzibilnosti, ponašanja i način života koje dele pripadnici nacije ili države. To pretpostavlja postojanje psihološke i kulturne homogenosti među pripadnicima nacije ili države, kao i ideju da se svaka nacija može smatrati kolektivnom individuom sa karakteristikama analognim pojedinačnim ličnostima koji su njeni pripadnici.
O stereotipu
Izraz stereotip je nastao u periodu javljanja i razvoja rasnih, etničkih, verskih i socijalnih netrpeljivosti. Do njegovog stvaranja doveli su pre svega istorijski faktori, generalizacija, prvi utisak, pojednostavljivanje, preterivanje, povezanost sa drugim grupama, rasizam, homofobija i druge forme diskriminacije. Stereotipi se često mešaju sa predrasudama, jer su poput stereotipa, ali mogu predstavljati mišljenje samo jedne individue, a ne cele grupe.
Antoni Smit - O naciji
Britanski sociolog Antoni Smit je formulisao originalnu etno-simbolističku teoriju nacije koja kritikuje konstruktivističke i instrumentalističke pretpostavke modernističkog pristupa naciji. Uz priznavanje važne uloge modernizacije i ideologije nacionalizma, njegovo stanovište je pre svega usmereno na traganje za elementima kontinuiteta između etnije i nacije. Smit smatra da čak i kada su nacije proizvod modernosti, moguće je naći etničke elemente koji prežive u modernim državama. Svoja shvatanja o naciji izlaže u delu Nacionalni identitet objavljenom 1991. godine.
Gustav Le Bon - Psihološki zakoni u razvoju naroda
Francuski socijalni psiholog, sociolog i fizičar Gustav Le Bon smatra se za utemeljivača teorije narodnog duha. U svom delu Psihološki zakoni evolucije naroda, objavljenom 1894. godine on razvija tezu da razvoj jednog naroda zavisi od njegovog nacionalnog karaktera i da je vođen emocijama, a ne razumom. Istorija je za Le Bona posledica rasnog temperamenta i zato se razumevanje istorije jednog naroda mora tražiti u njegovoj kolektivnoj duši. Najznačajniji događaji u istoriji samo su vidljivi odrazi latentnih varijacija čovekovih misli i ideja.
Žan Kler - U suštini je nacije da bude rađanje
Ja govorim o naciji. Da li treba da kažem da i ne znam šta je ona. Ja se tako malo osećam kao nešto "francusko". Ovaj mali kafe u Atini, onaj bar u Milanu, ona krčma u Briselu, bliži su mi nego neki bistro u Halama. Krećem se zatvorenih očiju po najvećem broju velikih gradova u Evropi, poznajem im zvuk i mirise, sećam se natpisa sa imenima firmi, znam gde su njihove velike pijace gde se najednom koncentrišu teški mirisi i boje. Evropa je moja država, više od tog problematičnog i privremenog oblika koji na sebe preuzimaju granice na mapi, koje omeđuju onu čiji sam ja građanin.