Uskršnji zec
Uskršnji zec je folklorna figura i jedan od simbola Uskrsa. On se najčešće prikazuje kako nosi jaja. Uz zeca i njegovo donošenje jaja povezan je običaj pravljenja gnezda na kojem se dobroj deci ostavljaju darovi. Ubrzo je gnezdo od slame zamenjeno korpicom punom jaja, a na kraju su čokoladna jaja i čokoladni zečevi dobili prednost nad pravim kokošjim jajima i zečevima.
Jaje - simbol Uskrsa
Uskrs je hrišćanski praznik, ali neki od njegovih simbola i običaja, kao što su uskršnja jaja, verovatno su povezani sa paganskim tradicijama. Jaje je drevni simbol novog života, povezano je sa paganskim festivalima koji slave proleće, ponovno rađanje svetlosti i izlazak iz zime. Ovaj simbol prolećnog buđenja izvora života postoji i u jevrejskoj religiji.
Nikolaj Rerih - Ruski Uskrs
Na ranije radove ruskog slikara, filozofa, naučnika i pisca Nikolaja Reriha uticao je simbolizam, koji verovatno sugeriše njegovu fascinaciju i radoznalost kao deteta za kolekciju masonskih simbola svog dede. Kako je sve više proučavao pravoslavni misticizam i teozofiju i tragao za duhovnom istinom tokom svojih mnogih putovanja, njegove slike se usmeravaju ka apstraktnijem pristupu. Sliku Ruski Uskrs, poznatu i po nazivu Uskršnja povorka i Uskršnja noć naslikao je 1920. godine. Ova slika se danas nalazi u Novoj Ermitraž kolekciji galerije u Moskvi.
Faberžeova jaja
Najčuvenija i najlepše ukrašena jaja izrađivao je petrogradski juvelir Karl Faberže u perodu od 1885. do 1916. godine za ruske careve svake godine za Uskrs (sa izuzetkom 1904. i 1905. godine kada se vodio Japansko-ruski rat). Od kada su se Faberžeova jaja prvi put pojavila u javnosti na izložbi u Parizu 1900. godine mišljenja kritičara i kolekcionara su podeljena. Jedni su očarani perfekcionizmom ruskog juvelira, a drugi ih smatraju za kič. Faberžeova jaja i danas se smatraju remek-delima juvelirskog zanata, a ima ih oko 50 i još dva nezavršena primerka. 43 jaja se nalazi u muzejima i privatnim kolekcijama, a 7 se i dalje vodi kao da su nestala. 10 jaja se nalazi se u Muzeju u Kremlju u Moskvi.
Uskrs Pilipa Vrlete
Česta i omiljena tema Sime Matavulja u pripovetkama je život ljudi u njegovoj rodnoj Dalmaciji. U pripoveci Uskrs Pilipa Vrlete, izrazito obojenoj lokalnim koloritom, iskazanoj originalnim narodnim jezikom spojene su dve kontrasti - veselje i smrt u zanimljivim i prividno čudnim pripovedačkim slikama, koje donose ubedljive životne istine.
Stignala mi Bela Marija
Obredne pesme se vezuju za paganske obrede srpskog naroda i imale su za cilj da umilostive bogove. Ove pesme, iako često vezane uz hrišćanske praznike imaju pagansko obeležje. U praznovanju Uskrsa ima i ostataka mnogobožačkih verovanja, pa se tako slavi oživela priroda, njeno uskrsnuće iz zimskog sna. Dolazak proleća prikazan je veoma slikovito u narodnoj lirskoj pesmi Stignala mi Bela Marija kao rođenje Devane, slovenske boginje proleća i plodnosti.
Noć pred Uskrs
Noć pred Uskrs je jedna od malobrojnih "mističnih" priča Antona Pavloviča Čehova, koja je prvi put objavljena 1887. godine. U ovoj priči nepoznati putnik kroz razgovor sa skeledžijom, dok prelazi preko reke noć pred Uskrs, kako bi stigao u manastir doživljava neobičan osećaj u kome se tuga i sreća, vreme i večnost ujedinjuju.
Vladimir Nabokov - Kod Rusa je danas velika subota
Žozefina je rasporedila na stolu sve ono što je kupila, kaput i šešir bacila na postelju, sipala vodu u čašu i, stavivši cvikere crnih rubova, zbog čega su njene tamnosive oči postale stroge ispod gustih, crnih sraslih obrva - latila se farbanja jaja. Ali akvarelni karmin nije se primao, trebalo je, valjda, kupiti neke hemijske boje, ali ona nije znala kako da traži, bilo joj je neprijatno da objašnjava. Pomislila je: da odem, možda poznaniku - apotekaru - istovremeno bih nabavila i aspirin. Telo je klonulo, od vrućine tištale su je očne jabučice, imala je želju da tiho sedi, tiho da razmišlja. Kod Rusa je danas velika subota.
Muzej Pysanka - Kolomija
Farbanje jaja za Uskrs kao tradicija postoji vekovima kod hrišćanskih naroda. U obliku velikog uskršnjeg jajeta sagrađena je 2000. godine zgrada u Kolomiji, u Ukrajini u okviru jedinstvenog muzeja Pysanka, što prevedeno sa ukrajinskog jezika znači Muzej uskršnjih jaja. Ovo je jedini muzej na svetu posvećen uskršnjem jajetu i ona je postala osobena vizit karta grada Kolomije.
Mark Šagal - Uskrs
Mark Šagal, jedan od najznačajnijih slikara i grafičara XX veka stvorio je čudesno fantastični likovni svet sazdan od sećanja na detinjstvo i snova, motiva iz ruskog i jevrejskog folklora, mitova i legendi, ali i utisaka iz urbane svakodnevnice. U njegovim slikama spajaju se emotivno i poetsko na nov i neponovljiv način. To se posebno zapaža na njegovoj poznatoj slici Uskrs iz 1968. godine koja prikazuje biblijsku scenu. Slika se danas nalazi u Nacionalnom muzeju Mark Šagalove biblijske poruke u Nici.