Ideje o krivici u antičkoj Grčkoj
Prava istorija fenomena krivice započinje u antičkoj Grčkoj, gde se razvila bogata lepeza predstava krivice. U pogledu shvatanja krivice stari Grci nisu uspeli da prevaziđu relativno primitivne kategorije, koje su nalik na one koje se sreću u Hamurabijevom zakoniku. Istovremeno u istoriji etičke refleksije problem krivice zauzima posebno značajno mesto u antičkoj grčkoj filozofiji.
Plutarh - Dionizije poziva Platona
Kada je Dion, kao što smo već rekli, video da je njegov sin ovako iskvaren zbog neobrazovanosti i osakaćenog karaktera, pozva ga da se oda nauci i da najhitnije zamoli prvog od svih filozofa da dođe na Siciliju. A kad on jednom bude došao, neka mu se sasvim preda; tako će i njegov karakter postati veran principima vrline, a on će postati sličan onoj najbožanstvenijoj i najlepšoj slici čijem se vođenju pokorava i vasiona koja se tako iz nereda pretvara u svet pun lepote i harmonije.
Platon želi sreću Dionovim rođacima i prijateljima
Nekada sam u svojoj mladosti osetio istu želju kao mnogi drugi. Odlučio sam, čim postanem samostalan, da se odmah dam na politiku. No tada su se u političkom životu odigrali pred mojim očima ovakvi događaji. Kako su mnogi napadali tadašnje državno uređenje, dođe do prevrata, pomoću koga dobije vlast pedeset i jedan čovek. Od njih su jedanaestorica u gradu i desetorica u Pireju preuzela tržne i druge gradske poslove, a tridesetorica prisvojiše sebi vlast nad svim kao neograničeni gospodari.
Platonovo shvatanje vaspitanja i obrazovanja
Platonovo shvatanje idealne države je usko povezano sa njegovim shvatanjem vaspitanja i obrazovanja. Vapitanje i obrazovanje, koje je pod nadzorom države treba da urođene sposobnosti svakog građanina razvije i oblikuje u potrebna socijalna svojstva - da razvije smisao za zajednicu, za pravednost. Tako je jedan od osnovnih ciljeva države da obezbedi onu slobodu, u kojoj svaki građanin može vršiti onaj posao za koji je najobdareniji i najsposobniji.
Sokrat - O nepravdi
Kriton je poznato delo antičkog filozofa Platona. To je jedinstven zapis rasprave koja se vodila u državnoj tamnici tokom noći pre pogubljenja Sokrata.
Poslednjeg dana svog života Sokrat razgovara sa Kritonom, da nepravdu ne treba činiti:
Platonovo shvatanje muzike
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države. Pojam muzike izvodi iz etičkog principa, a to pretpostavlja da muzika teži ostvarenju etičkog ideala. Platon je odnos prema muzici odredio u svojim delima, a posebno u Državi i Zakonima.
Sokratova smrt
Pošto je grčki filozof Sokrat osuđen na smrt 399. godine pre nove ere pod optužbom da je kvario omladinu Atine i poricao moć bogovima, morao je da sačeka povratak lađe, koja bi označila kraj delfskih svetkovina u Atini. Dok je čekao povratak lađe i svoju smrt, uz uplakane učenike oko sebe, izneo je mišljenje o tome šta je smrt i zašto se filozof njoj raduje, umesto da drhti od nje. Grčki filozof Platon nije prisustvovao Sokratovoj smrti. Napisao je dijalog Fedon, u kome istoimeni Sokratov učenik priča Platonu o poslednjim Sokratovim časovima.
Platon - Idealna država
Grčki filozof Platon u delu Država navodi da država nije pravična, jer se zasniva na neprirodnim privilegijama; na bogatstvu, na pravima po poreklu, na gruboj sili. Zato je predložio jedan "savršeni" model države gde bi svakom čoveku pravično bile određene dužnosti i prava.