Maks Veber - "Gvozdeni kavez"
Jedan od teorijskih koncepata nemačkog sociologa Maksa Vebera poznat pod nazivom "gvozdeni kavez", prvi put se pojavljuje u njegovom delu Protestantska etika i duh kapitalizma. Veber naime u ovom delu koristi izraz stahlhartes Gehäuse, bukvalno preveden sa nemačkog jezika kao "stanovanje tvrdo kao čelik", a koji je američki sociolog Talkot Parsons, u svom prevodu ovog dela objavljenog 1930. godine označio kao "gvozdeni kavez".
Fridrih Engels - Javna vlast i birokratija
Druga odlika je ustanova javne vlasti, koja nije više neposredno istovetna sa stanovništvom koje se samo organizovalo kao oružana sila. Ova posebna javna vlast je nužna, jer je samoaktivna oružana organizacija stanovništva postala nemoguća otkako se društvo podelilo na klase. I robovi spadaju u stanovništvo, 90 000 atinskih građana prema 365 000 robova čine samo povlašćenu klasu. Narodna vojska atinske demokratije bila je aristokratska javna vlast u odnosu na robove i držala ih je u pokornosti; ali, kao što je gore opisano, i za držanje građana u pokornosti bila je potrebna žandarmerija.
Maks Veber - Birokratija
Maks Veber je sjajno zapazio proces birokratizacije u svim sferama građanskog društva počev od vojne organizacije, izgradnjom ratnih mašina i političkog birokratizovanog poretka, do birokratije institucija za obrazovanje. Birokratiju posmatra pre svega kao princip racionalne organizacije i ističe karakteristike njene organizacione strukture i načina delovanja. Iako veoma ceni tehničke prednosti birokratske organizacije, bio je svestan i njenih nedostataka.
Parkinsonov zakon
Britanski istoričar Siril Nortkot Parkinson objavio je 1958. godine svoje poznato delo Parkinsonov zakon, kao rezultat istraživanja administracije i sa njom povezane birokratije. Na osnovu proučavanja kancelarijskog poslovanja i odnosa u administraciji utvrdio je logiku i pravilnost rada administracije i broja činovnika u njoj i formulisao univerzalne principe funkcionisanja birokratije.
Karl Marks - Suština slobodne štampe jeste karakterna, razumna, moralna suština slobode
Sa stanovišta ideje razume se samo po sebi da sloboda štampe ima sasvim drukčije opravdanje nego cenzura, budući da je ona sama ovaploćenje ideje, ovaploćenje slobode, da predstavlja ono što je pozitivno dobro, dok je cenzura ovaploćenje neslobode, polemika filozofije privida protiv filozofije suštine, i predstavlja samo negativnu prirodu...
Rajt Mils - Birokratija
Sa pojavom javnih poslova i funkcija države nastao je i birokratski aparat. Dosta osamostaljen ovaj aparat se formira po svojstvenim zakonitostima, čak i onda kada ovaj porast nije bio praćen odgovarajućim državnim potrebama. Uticaj birokratskog aparata se, međutim ne može meriti samo kvantitativnim pokazateljima. Istraživanja čuvenog američkog sociologa Rajta Milsa izvršena u SAD pedesetih godina prošlog veka ukazuju na socijalne karakteristike birokratije.
Karl Marks - Porez kao izvor života birokratije
Pored hipoteke koju joj nameće kapital, parcelu pritiskuje i porez. Porez je izvor života birokratije, vojske, popova i dvora, ukratko - čitavog aparata izvršne vlasti. Jaka vlada i visok porez su identični.