Vatra i ništa
U poeziji neosimboliste Branka Miljkovića glavni arhetipski simbol, praelemenat stvaranja je vatra, i to grčkog filozofa Heraklita, "večna vatra koja se s merom pali i s merom gasi". Njegova poslednja zbirka pesama Vatra i ništa, koju je objavio 1960. godine predstavlja kraj njegovog pesničkog puta, kao i sumu filozofskih pogleda i glorifikaciju vatre kao elementa, koji se javlja kao motiv i tema i u prethodnim dvema zbirkama. U nju su utkani i antički mitovi, nacionalni mitovi i legende.
O karakteru
Pokušaj da se spozna pojam karaktera prisutan je još u antičkoj filozofiji. Tako veliki jonski mislilac Heraklit kaže da je karakter svakom čoveku sudbina. On ističe: "Svako bira - misli, dela, usvaja... ono što mu po prirodi, tj. karakteru (duhu) sledi. Zato su neki "budni" (razumni), dok je većina "spavača" i njihove duše su uglavnom "vlažne", tj. ograničene, čulne i iracionalne".
Lešek Kolakovski - O Heraklitu
Heraklita iz Efesa su zvali plačljivim filozofom, verovatno zbog toga što je često jadikovao nad ljudskom glupošću. Zvali su ga, takođe, mračnim, jer je, u stvari, imao stil sličan sibilskom proročištu, dvoznačan i nejasan. Fragmenti, koje su potonji citirali iz njegovih dela, često predstavljaju aforizme, sažete apoftegme, neke od njih zapamćene i prepoznavane od mnogih, poput maksime "sve teče" (ili "sve je u protoku") ili, takođe, "ne možeš dva puta ući u istu reku".
Heraklitovi fragmenti
Kada bi sreća bila u telesnim uživanjima, nazivali bismo srećnima volove, kada nađu detelinu za jelo.
Magarci bi više voleli seno nego zlato.
Ime Pravde ne bi ljudi poznavali, kada ne bi bilo nepravde.
Heraklit - Borba suprotnosti u društvu
Heraklit je bio prvi antički filozof koji je nastojao da stvori zaokružen filozofski sistem. Sačuvano je oko 130 fragmenata njegovog spisa O prirodi, koji su lakonski formulisani, često veoma metaforični, pa čak i duhoviti. Pisao je veoma teško, a ponekad nejasno i bio teži za razumevanje, zbog čega su ga savremenici nazvali Mračni.