Slika narodne borbe u pripoveci Vukov gaj je direktno prikazana kroz pobunu naroda na Zmijanju protiv tuđinskih izrabljivača. U pričanju Petra Kočića se prepliću drevne legende i predanja. Glavni junak pripovetke Vuk, potiče sa bosanskog terena, i njega su kao nahoče za vreme jedne bune našli seljaci u planini. Njegov lik je naslikan realistički i po svojim glavnim crtama je ograničen na osnovne seljačke nevolje. Vuk uvek tih i smiren, ali usamljen i zatvoren u sebe, celog svog veka se trudio oko podizanja šumice koja je po njemu nazvana Vukov gaj. Ovaj gaj je postao pravo narodno svetilište, mesto gde se drže narodni zborovi i svetkovine. Za tu skoro sakralnu šumu Vuk i ceo kraj su bili vezani "nečim tajanstvenim i jezivim". Kada su stranci došli da seku šumu, narod se pobunio ne samo zbog toga što se otima tuđe dobro, već i zato što je povređena narodna svetinja.
Pripovetka Vukov gaj Petra Kočića je protkana lirskim elementima. U njoj se spaja slika tegobne stvarnosti porobljenog naroda i buntovnički zanos, realizam i romantizam.