Nikolaj Berđajev - Sloboda je postala zaštitnica prava privilegovane manjine, zaštitnica kapitalističke svojine i vlasti novca
Čovek kao građanin je, s jedne strane, potisnuo i zakrio čoveka kao slobodnog duha, koji pripada drugom poretku bića, a s druge strane, čoveka kao proizvođača, kao delatnika - nije bilo proklamovano pravo svakoga čoveka na dostojanstveno postojanje i na rad. Protivrečnosti i lažne posledice proklamacije prava čoveka i građanina u buržoaskim društvima, izazivale su reakciju protiv same ideje prava i slobode ljudske ličnosti.
Karl Poper - Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji
Prvu verziju svog poznatog dela Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji britanski filozof austrijskog porekla Karl Poper je dovršio 1942. i do 1943. uradio i dalje revizije. Objavljeno je 1945. godine na engleskom jeziku pod naslovom The Open Society and Its Enemies i odmah je doživelo puni uspeh. Ovo delo je beskompromisna odbrana liberalne demokratije i moćan napad na teorijsku osnovu totalitarizma.
Grejam Volas - Ljudska priroda u politici
Engleski politički naučnik i fabijevski socijalista Grejam Volas u svom drugom i najvažnijem delu, Ljudska priroda u politici predstavlja psihološki pristup politici koji je bio jedinstven u to vreme. Delo nije samo veoma originalno, već je imalo snažan uticaj na političke nauke. Njegovi stavovi osporavaju osnovnu pretpostavku o liberalnoj demokratiji - da prosečna osoba ima sposobnost da se racionalno nosi sa državnim poslovima i kao da podupiru shvatanje konzervativaca u pogledu opasnosti od opšteg prava glasa.
Tiranija većine - tiranija masa
Pojam tiranija većine ili tiranija masa se često koristi u raspravama o sistemima demokratije i vladavini većine. Sam naziv ove pojave više zbunjuje nego što razjašnjava i dovodi u nedoumicu spajajući u sebi očigledno različite pojmove. Istovremeno ideje o tiraniji većine sežu vekovima, a u poslednjih dvesta godina su se ostvarivale mnogo puta u raznim okolnostima.
Osvald Špengler - “Mi moramo ili da odgajimo sposobnosti ili da propadnemo zbog demokratije, koju su nam nametnule neuspele starije alternative“
Neka je u antici bilo kako mu drago; naši veliki dobrotvori jesu veliki delatelji - veliki državnici i organizatori - čija je sva briga upućena milionima. “Viša vrsta ljudi, koji se služe demokratskom Evropom kao svojim najpodatnijim i najpokretljivijim oruđem, zahvaljujući svojoj premoći u volji, znanju, bogatstvu i uticaju, da bi uzeli sudbinu cele zemlje u svoje ruke i da bi, kao umetnici, oblikovali čoveka.
Džon Djui - Demokratija i obrazovanje
Američki filozof, psiholog, socijalni kritičar i teoretičar obrazovanja Džon Djui započinje raspravu u modernoj teoriji obrazovanja svojim delom Demokratija i obrazovanje, koje je objavljeno 1916. godine. On smatra da se demokratija i obrazovanje međusobno podržavaju i da je obrazovni sistem temelj svakog demokratskog društva, a da istovremeno “kompletno obrazovanje dolazi samo kada postoji odgovorno učešće svakog pojedinca, u skladu sa njegovim kapacitetima, u oblikovanju ciljeva i politike društvene grupe kojoj pripada“.
Demokratija u grčkom polisu
Kao uzor za modernu demokratiju poslužila je demokratija antičkog doba, posebno demokratija malog grada Atine, kada se narod okupljao u skupštinama na otvorenom i donosio sopstvene odluke pošto bi saslušao govornike koji su iznosili različita gledišta. Platon koji je inače bio antidemokrata takvu demokratiju naziva "teatrokratijom", a taj izraz koristi i Fridrih Niče.
Aristotelovo shvatanje države
Aristotelova politička filozofija, koju najviše izlaže u svom delu Politika ima značaj za savremeno razumevanje političke teorije i prakse. Za svoj ideal antički grad polis on kaže: "Čovek treba da se popne na brdo i njegov vidokrug treba da bude država. Svrha države je srećan život." Međutim, iako je njegov misaoni horizont bio više ili manje omeđen granicama grčkog polisa prodro je do same suštine i funkcije države.
Heraklit - Borba suprotnosti u društvu
Heraklit je bio prvi antički filozof koji je nastojao da stvori zaokružen filozofski sistem. Sačuvano je oko 130 fragmenata njegovog spisa O prirodi, koji su lakonski formulisani, često veoma metaforični, pa čak i duhoviti. Pisao je veoma teško, a ponekad nejasno i bio teži za razumevanje, zbog čega su ga savremenici nazvali Mračni.
Dobrica Ćosić - Totalitarna demokratija
Multinacionalan, korporativni kapitalizam, zahteva multietničko i multikulturalno društvo. U tom društvu kapital - novac je gospodar, a berza je crkva tog nezasitog mastodonta. Njegova kultura je masovna, ona koja se kupuje; koju većina može da kupi i koju većina može da razume; koja se brzo i za tržište proizvodi i kratkog je veka. To je svet filma, televizije, estrade, seksualne manufakture, rokenrola, "žute štampe", ilustracija, spotova...