Stefan Tanasijević
Slovenska plemena
Nemački hroničar i sveštenik Helmold iz XII veka u svom delu Slovenska hronika prikazuje prošlost slovenskih plemena od Karla Velikog do 1172. godine. Tu, između ostalog, kaže:
Saksijske hrizanteme
Poslednjih godina hrizantema se sve više koristi kao saksijska biljka. Saksijske hrizanteme svih boja i veličina, oblika cvetova ukrašavaju terase, balkone, ali i vrtove. One stvaraju poseban vizuelni efekat u prostoru tokom jesenjih dana.
Piter Pol Rubens - Iskrcavanje Marije Mediči u Marseju
Godine 1622. tokom boravka u Parizu, flamanski barokni slikar Piter Pol Rubens radi ciklus od dvadeset i jedne velike slike iz života francuske kraljice Marije Mediči, udove Anrija IV i majke Luja XIII, za palatu Luksemburg u Parizu. Slika iz ovog ciklusa, Iskrcavanje Marije Mediči u Marseju prikazuje jednu epizodu iz njenog života koja je povezana sa mitološko-alegorijskom temom. Danas se ova slika, kao i celokupan ciklus slika iz života Marije Mediči nalazi u Rišelje krilu muzeja Luvr u Parizu, u salama posvećenim Medičijevima.
Janko
U pripoveci Vetar Lazu Lazarevića interesuju unutrašnja stanja junaka, podsvesni mehanizmi i putevi kojima podsvest izlazi na površinu. Glavni junak Janko naslikan je više kroz njegove snove nego kroz javu. On uglavnom ćuti i tako štiti idiličan odnos sa majkom. Snovi otkrivaju njegove želje, strahove, nezadovoljstvo.
Strahote proskripcija
Apijan iz Aleksandrije, istoričar antičkog Rima grčkog porekla je živeo i delovao u vreme vladavina rimskih imperatora Trajana, Hadrijana i Antoninusa Piusa. Sadržaj njegovih dela je veoma vredan, a posebno oni delovi koji se odnose na period rimskih građanskih ratova. Građanski ratovi, u pet knjiga, pokrivaju period kraja Rimske Republike i zauzimaju istaknuto mesto u antičkoj istoriografiji. Apijan u Građanskim ratovima govori i o proskripcijama iz 43. godine pre nove ere.
Simbolika kamelije
Za kameliju kažu da spaja eleganciju ruže, lepotu anemone i prefinjenost orhideje i zbog toga se naziva i kraljicom cveća. Zbog cvetova nalik na ruže i japanskog porekla često se zove i japanska ruža. Njena neobična lepota je inspiracija pisaca, pesnika i slikara. Francuski književnik Aleksandar Dima Sin napisao je roman Dama s kamelijama po kome je snimljen film i koji je bio inspiracija italijanskom kompozitoru Đuzepeu Verdiju za komponovanje muzike za operu Travijata.
Frans Hals - Članice Upravnog odbora Doma staraca u Harlemu
Holandski slikar Frans Hals predstavnik harlemske slikarske škole, slikao je uglavnom portrete, pojedinačne i grupne. Njegov grupni portret Članice Upravnog odbora Doma staraca u Harlemu naslikan 1664. godine u ustanovi u kojoj je kako se veruje proveo svoje poslednje godine deluje neposredno, kao isečak iz života i kao trenutan utisak viđenog. Slika se danas nalazi u muzeju Frans Hals u Harlemu.
Spartanska žena
Položaj žene u antičkoj Sparti je bio mnogo drugačiji u odnosu na položaj žene u ostalim gradovima-državama antičke Grčke. Tako su Spartanke, za razliku od žena u ostalim grčkim gradovima, imale pravo na svojinu i veću slobodu kretanja. Spartanke su zbog njihovih velikih prava i slobodne prirode bile naročito omiljene u helenskom svetu, a bile su poznate i zbog svoje lepote.
Nega krotona
Kroton je sobna biljka koja nije teška za gajenje, ali potrebno je određeno iskustvo i znanje. Ako je nega pravilna ova dekorativna biljka sa šarenim listovima raznovrsnih oblika može veoma dugo da bude interesantan ukras u enterijeru doma.
Dijego Velaskez - Vodonoša iz Sevilje
Dijego Velaskez, koji je najbolje predstavljao zlatni vek španskog slikarstva je počeo da slika u Sevilji. Njegovi rani radovi pokazuju realizam španskog slikarstva kombinovan sa Karavađovim naturalizmom. To su slike koje prikazuju ljude iz naroda, žanr scene i mrtve prirode, u jakim kontrastima svetlo-tamnog. Vodonoša iz Sevilje naslikana između 1619. i 1622. godine je verovatno njegova najpoznatija slika iz ovog perioda. Slika se danas nalazi u muzeju Velington u Londonu.