Artnit

Sreda, 02 Septembar 2015 10:56

Teorija moralnog razvoja Lorensa Kolberga Istaknut

Lorens Kolberg, profesor na Harvardu i razvojni psiholog najpoznatiji je po svojoj teoriji moralnog razvoja, na kojoj je počeo da radi još kao student Univerziteta u Čikagu. Polazeći od teorije kognitivnog razvoja, koju je izvorno osmislio švajcarski razvojni psiholog i filozof Žan Pijaže, i koristeći njegovu tehniku pripovedanja da ispriča ljudima priče koje uključuju moralne dileme, on dalje razvija svoje ideje, naglašavajući da postoje tri nivoa moralnog razvoja, od kojih svaki obuhvata po dve faze.

Na predkonvencionalnom ili predmoralnom nivou su uglavnom deca od rođenja do 9-te godine života. Pošto deca nemaju lični etički kod, oblikuju ga po standardima odraslih, autoriteta koji je izvan njih. Naglasak je na fizičkim posledicama aktivnosti, bez obzira na to, šta je ispravno a šta nije u moralnom smislu. Prva faza na ovom nivou je poslušnost i kazna, u kojoj se dete ponaša dobro, u skladu sa prihvaćenim standardima, koje su utvrdili autoriteti kako bi izbeglo da bude kažnjeno. Drugu fazu karakteriše takođe egocentrično, ali relativnije mišljenje. Deca priznaju da različiti pojedinci imaju različite stavove, a ispravno postaje ono što služi za zadovoljavanje sopstvenih potreba, ponekad i tuđih, bez uzimanja u obzir društvenih merila.

Konvencionalnom ili konformističkom nivou pripada većina odraslih i dece, obično od 9 do 15 godina. Kako je ponašanje pod velikim pritiskom društvenih dogovora, pravila i zakona, osoba se konformira društvenom redu i pravilima, jer smatra da je samo po sebi vredno opravdati očekivanja i pravila svoje porodice, grupe, nacije. Treća faza ovog nivoa, pod nazivom "dobra devojčica/dečak" podrazumeva ponašanja u kojem osoba pokušava da traži odobrenje od drugih, ispuni očekivanja, da se dopada i pomaže drugima. U četvrtoj fazi osoba postaje svesna širih pravila društva, poštovanja zakona, autoriteta, reda i mira, da bi ih se pridržavala i izbegla krivicu.

U postkonvencionalnom ili autonomnom nivou osoba stvara autonomne moralne principe na osnovu individualnih prava i pravde. Samo 10 do 15% ljudi je u stanju da dođe do vrste apstraktnog razmišljanja, koje je neophodno za fazu 5 ili 6. U središtu faze 5 je postizanje društvenog ugovora, dobrobiti za sve ljude kako bi osnovna prava bila zaštićena i zato treba da postoje demokratske procedure za izmenu nepravednih zakona i poboljšanje društva. Faza 6 nastaje iz potrebe da se razreši konflikt između vrednosti ljudskih prava i demokratskih procedura i podrazumeva odlučivanje po savesti i samostalno izabranim etičkim principima, koji imaju logičku opravdanost i opštost. Ali, nekada demokratske procedure mogu da vode ugružavanju ljudskih prava, kao kada na primer većina glasa za zakone koji su nepravedni prema manjini.

Pročitano 7643 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Teorija moralnog razvoja Lorensa Kolberga