Andre Moroa - Veoma je, dakle, proizvoljno govoriti o ličnosti
- Pitam se - rekoh - kako uopšte možemo vršiti predviđanja kad u svakom od nas leže sva moguća protivrječja. Jedan događaj dovodi na površinu radije jednu grupu strasti nego neku drugu i vas onda klasificiraju i presude, a društvena armatura fiksira vas za ostatak života u jednom herojskom ili sramotnom položaju.
Erih From - “Ja sam onakav kakvog me želiš“
Premda proporcija profesionalnih i ljudskih osobina, s jedne strane, i ličnosti, s druge, kao preduslova za uspeh varira, “faktoru ličnosti“ uvek pripada odlučujuća uloga. Uspeh uveliko zavisi od toga koliko se uspešno osobe prodaju na tržištu, kakav utisak ostavlja njihova “ličnost“, koliko su lep “paket“; od toga da li su “radosni“, “bučni“, “agresivni“, “ambiciozni“; nadalje od toga kakva su zaleđa njihove porodice, u kojim su klubovima članovi i da li poznaju “prave“ ljude.
Henri Marej - Teorija ličnosti
Američki psiholog Henri Marej je razvio teoriju ljudske ličnosti zasnovanu na urođenim potrebama pojedinca i njegovom odnosu sa fizičkim i društvenim okruženjem. U svojoj knjizi Explorations in Personality, što se često prevodi sa engleskog jezika kao Istraživanja ličnosti, objavljenoj 1938. godine pokušava da otkrije koji su to "sastavni delovi jedne ličnosti". Ovo delo, koje se često smatra za jedno od najvećih ikada napisanih o psihologiji ličnosti, napisano je na osnovu rezultata trogodišnjeg istraživanja pedeset studenata u kojima je učestvovalo dvadeset osam psihologa različitih škola i uverenja, među kojima su bila tri lekara i pet psihoanalitičara.
Psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda
Psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda predstavlja jednu od najobuhvatnijih teorija. U svojim radovima o psihologiji ličnosti on opisuje prostor (topos) koji je odgovoran za čovekovo psihičko funkcionisanje. Topološki model koji predlaže zasniva se na podeli mentalnog aparata na tri sistema: nesvesno, predsvesno i svesno. Istovremeno psihički život i kompleksnost ličnosti opisuje metaforom o santi leda čiji manji deo, koji izranja iznad površine vode, predstavlja oblast svesti, dok mnogo veća masa ispod površine vode, predstavlja oblast nesvesnog. Po njemu ljudska ličnost se sastoji iz tri elementa, koja su poznata kao Id, Ego i Superego.
Karl Gustav Jung - Teorija o introvertnim i ekstrovertnim ličnostima
U svom poznatom delu Psihološki tipovi objavljenom 1921. godine Karl Gustav Jung daje svoju teoriju ličnosti, a na osnovu razvoja koncepta introvertnosti i ekstrovertnosti deli ljude u zavisnosti da li se fokusiraju na unutrašnji svet (introvertnost) ili spoljni svet (ekstrovertnost), na introvertni i ekstrovertni tip. Ove tipove ličnosti posebno analizira na osnovu polne pripadnosti i osnovnih psiholoških funkcija.
Ernst Krečmer - Tipovi ličnosti
Nemački psihijatar Ernst Krečmer, tvorac moderne psihologije telesne konstitucije daje originalnu tipologiju ličnosti, koja je manje šematska od Hipokratove. U svom najpoznatijem delu Telesna građa i karakter, koje je objavljeno 1921. godine on pokušava da poveže telesnu građu sa ličnim osobinama i duševnim bolestima, na osnovu ispitivanja uzorka od 4414 ljudi. Na osnovu sistematskog prikupljanja građe o merenjima telesne konstitucije razlikuje tri tipa telesne građe: piknički, astenički ili leptosomni i atletski, kojima dodaje i jedan dopunski koji se zove diplastičan.
Ličnost - persona
Da bi se označila neka socijalna umenja ili harizma u svakodnevnom govoru se često koristi pojam ličnost. U psihologiji je ličnost jedan od najsloženijih pojmova i za nju postoje mnoge različite definicije. Sve novije definicije ličnosti, međutim ističu tri njene značajne karakteristike: jedinstvo (integritet i celovitost); jedinstvenost (osobenost); doslednost (u ponašanju).
Alfred Adler - Stil života
Stil života je glavno idiografsko načelo teorije ličnosti austrijskog psihijatra Alfreda Adlera, kojim se objašnjava jedinstvenost ličnosti. Prema Adleru svaki čovek predstavlja neponovljivu i jedinstvenu konfiguraciju motiva, crta, interesovanja i vrednosti, a svaki čin koji izvede nosi na sebi pečat njegovog osobenog stila života.
Gordon Olport - Teorija crta ličnosti
Američki psiholog Gordon Olport je dao veliki doprinos psihologiji ličnosti svojom teorijom crta u kojoj ističe u prvi plan crte ličnosti koje su odgovorne za osobenost i doslednost u ponašanju. On zastupa realističko stanovište, po kojem crte stvarno postoje "ispod kože" u pojedincu i imaju uticaj na njegovo ponašanje. Zato smatra da ličnost treba da se proučava kao celina, a takođe i njen odnos sa drugim individuama. Pri tome naglašava specifična obeležja svake ličnosti i nastoji da objasni individualne razlike.
O karakteru
Pokušaj da se spozna pojam karaktera prisutan je još u antičkoj filozofiji. Tako veliki jonski mislilac Heraklit kaže da je karakter svakom čoveku sudbina. On ističe: "Svako bira - misli, dela, usvaja... ono što mu po prirodi, tj. karakteru (duhu) sledi. Zato su neki "budni" (razumni), dok je većina "spavača" i njihove duše su uglavnom "vlažne", tj. ograničene, čulne i iracionalne".