Poreklo Sneška Belića je nejasno, ali se smatra međutim da njegova istorija seže sve do srednjeg veka. Sneško Belić je bio fenomen u srednjem veku i pravljen je sa velikom veštinom. U vreme ograničenih sredstava izražavanja, sneg je bio kao besplatni umetnički materijal koji je pao sa neba, pa su ga koristili i umetnici. Istoričar umetnosti Đorđo Vazari zabeležio je da je jedne zime, 1494. godine kada je u Firenci pao veliki sneg devetnaestogodišnji Mikelanđelo Buonaroti napravio u dvorištu vile Mediči u Firenci Sneška Belića koga je naručio Pjero de Mediči.
Bob Ekštejn, autor knjige Istorija Sneška Belića utvrdio je postojanje Sneška Belića još od srednjeg veka istražujući umetničke prikaze u evropskim muzejima, umetničkim galerijama i bibliotekama. Najstarija dokumentacija koju je pronašao bila je marginalna ilustracija u knjizi Book of Hours iz 1380. godine, koja je pronađena u Nacionalnoj biblioteci Holandije u Hagu. Naredna ilustracija se našla u atlasu The Petit Voyages koji su 1598. godine u Frankfurtu u Nemačkoj objavila braća Johan Teodor i Johan Izrael de Bri. Najstariju poznatu fotografiju, koja se originalno nalazi u zbirkama Nacionalne biblioteke Velsa, snimila je 1853. godine fotografkinja Meri Dilvin.
Prva pisana dokumenta koja spominju Sneška Belića potiču iz XVI veka. Spominjao ga je Vilijam Šekspir u svojim delima. Naredni pisani dokument su dečje pesmice iz Lajpciga koje datiraju iz 1770. godine.
Smatra se da je Sneško Belić postao slavna figura božićnih praznika u viktorijanskom dobu. Tada je došlo i do masovnog slanja božićnih karti i čestitki, pa je kao simbol preuzet i Sneško Belić. Postojalo je hiljade prikaza, od slika do čestitki i reklama.
Izgled prvobitnog Sneška Belića u svojim delima je prvi zabeležio poljsko-nemački slikar i grafičar Danijel Nikolaus Chodoviecki, prikazujući ga sa motkom odnosno metlom kao pravog predstavnika zime i mraza, surovog i ljutitog. Vremenom je Sneško Belić bitno promenio izgled u debelog dobrodušnog čovečuljka, simbolizijući toplinu doma i porodično okupljanje u vreme praznika.