Artnit

Sreda, 06 Maj 2020 10:29

O pojmu morala

Moral je važan činilac društvene kohezije koji reguliše odnose među ljudima. Određen je istorijski i oblikuje se u skladu sa uslovima života zajednice, kulturnom tradicijom i religijskim predstavama. On je relativan, nije isti u svim društvenim grupama i istorijskim periodima. Često se pojam morala definiše kao skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji određuju način ponašanja i međusobne odnose ljudi, određeni oblik života i prosuđuju što je dobro, a što zlo u određenoj društvenoj grupi, zajednici.

Objavljeno u Društvo

Nije samo utilitarizam nego je i altruizam teorija buržoasko-demokratskog morala, prosečno-kolektivnog morala blagostanja, morala kvantiteta. Buržoaski XIX vek je izmislio altruizam i njime je hteo da zameni hrišćansku ljubav. O altruizmu se govori kada se ohladi i zamre ljubav. Ljubav je stvaranje novog odnosa, odnosa u Duhu. Ljubav organski spaja, kvalitativno ispunjava. Ljubav je izlazak iz "ovoga sveta", iz tegobe, okovanosti i razjedinjenosti sveta, i ona je ulazak u drugi svet, svet slobode i sjedinjenja.

Objavljeno u Društvo

ŽAN: Vi u svemu vidite zlo. A ako mu čini zadovoljstvo da postane nosorog, ako mu to čini zadovoljstvo! Nema ničeg neobičnog u tome.

BERANŽE: Svakako, nema ničeg neobičnog u tome. Ipak sumnjam da mu to čini veliko zadovoljstvo.

ŽAN: A što da ne?

Objavljeno u Pero

Prvo moram objasniti zašto mislim drugačije od ostalih ljudi. To potiče iz činjenice što sam ja po zvanju inženjer. Kada zidar ne može ciglu po dužini da uklopi u zid, tada on pokuša da je izokrene i uklopi popreko. Isto tako će postupiti i služavka kada neko čvornovato drvo ne može da pronese između dve prepreke, on će iskriviti glavu sve dok ne dostigne odgovarajući položaj. Čini se da ova sposobnost menjanja bez plana, i kasniji planirani postupci, jesu od onih malobrojnih svojstava kojima čovek može da zahvali za svoj uspon.

Objavljeno u Društvo

U XIX i XX veku vladajuća moralna svest je odbacila poslednje ostatke pravog hrišćanskog asketizma i hrišćanskog žrtvovanja ovoga sveta u ime transcendentne težnje ka drugom svetu. Pobedio je buržoaski moral, moral relativnih vrednosti položaja u ovom svetu, vrednosti bogatstva, vlasti, slave, seksualnog sladostrašća, uživanja u raskoši i komforu. I samo hrišćanstvo sve više postaje buržoasko, iz njega nestaje prava svetost, nepomirljivost prema "svetu", lepota težnje ka drugom svetu.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 30 Maj 2017 10:56

Etika Karla Marksa

Karl Marks se nije direktno bavio tradicionalnim pitanjima etike koja su okupirala Imanuela Kanta, Dejvida Hjuma, Džona Stjuarta Mila i druge filozofe njegovog doba, jer ih je smatrao irelevantnim za zadatak prevazilaženja kapitalizma. Za njega kao za većinu filozofa nije bilo važno da definiše kako ljudi treba da se ponašaju u društvu, već da razmotri kako treba da deluju da bi se stvorilo novo.

Objavljeno u Društvo

Cela stvar, ovaka kakva je, reče otac Agošton, za mene je gotovo prirodna, i ja se čudim što danas nema više ovakvih slučajeva. Uskoro će pravne smrti postati svakodnevna stvar, ništa neće biti osobitije od neke razumne presude i procesa. Znak vremena. To je ono o čemu je reč u Svetom pismu. Svi znaci upućuju na skori konac.

Objavljeno u Društvo

Čovek je samo trska, najslabija u prirodi; ali to je trska što misli. Nije potrebno da se cela vasiona naoružava da ga smrvi: dovoljna je (jedan zapah) jedna kap vode ga ubije. Ali i da ga vasiona smrvi, čovek bi opet bio blagorodniji nego ono što ga ubija, pošto on zna da umire, i zna za nadmoć koju vasiona ima nad njim; vasiona o tome ne zna ništa.

Objavljeno u Društvo
Petak, 02 Decembar 2016 12:01

O milosrđu ili samilosti

Milosrđe ili samilost se često određuje kao dobrovoljna, svojevoljna pomoć nekome, ko se našao u teškoj i nezavidnoj situaciji. Onaj kome je iskazano milosrđe, ne duguje ništa, osim eventualno zahvalnosti. Sa stanovišta filozofije, pojam milosrđe je neka vrsta potpojma altruizam, koji predstavlja suprotnost egoizmu.

Objavljeno u Društvo
Četvrtak, 14 Juli 2016 11:10

Džeremi Bentam - Moralna aritmetika

Britanski filozof Džeremi Bentam, osnivač modernog utilitarizma, smatra da etika treba da se zasnuje kao nauka i da se moralne dileme i problemi rešavaju kao što se rešavaju naučni problemi. Njegova moralna aritmetika koja je zamišljena kao pouzdana metoda kvantitativnog određivanja i upoređivanja zadovoljstava to treba da omogući.

Objavljeno u Društvo
Strana 1 od 3
Vi ste ovde: Home Pero Prikazivanje članaka po tagu moral