Rod Lantana pripada porodici verbena, i ima oko 150 vrsta višegodišnjih aromatičnih cvetnica. Ime roda potiče od latinske reči lentare što asocira na savitljivost grana. Ovaj rod obuhvata zeljaste biljke i žbunje, koje raste u visinu od 50 do 200 cm. Kao medonosne biljke gaje ih pčelari. Zbog velikog izbora sorti može se gajiti kao biljka kompaktnog rasta, viseća forma, a postoje i sorte koje se mogu gajiti kao stablo.
Lantana potiče iz subtropskih i tropskih predela Južne Amerike i južne Afrike. U zemljama porekla često je smatraju korovom i invanzivnom biljkom. U Evropu je preneta pre 300 godina.
Listovi lantane su kopljasti, na vrhu blago ovalni, izbrazdani i rapavi, a po ivici nazubljeni. Kada se protrljaju među prstima prijatno mirišu, nalik na limun.
Lantana cveta od proleća do prvih mrazeva. Cvetovi su sitni cevasti, sakupljeni u loptastu grozdastu cvast. U istoj cvasti nalaze se cvetovi u više boja. Boja cveta varira u zavisnosti od starosti biljke. Biljni pigmenti se nagomilavaju sa starošću biljke i boje cvetove u tamnije nijanse, ili čak različite boje. Cvetovi su u početku žuti, a kasnije postaju vatrenocrveni, beli, ružičasti, ljubičasti, narandžasti ili u kombinacijama boja. Nakon precvetavanja ostaje grozd zelenih bobica koje kasnije potamne. Bobice nalik na divlje kupine su veoma dekorativne, sadrže seme, i nisu jestive.
Lantana se može oblikovati kao pravo cvetno stablo, a u njenom podnožju se može saditi i drugo cveće. Kao sobna biljka unosi svojim cvetovima vedrinu u prostor.