Dobrica Ćosić - Totalitarna demokratija
Multinacionalan, korporativni kapitalizam, zahteva multietničko i multikulturalno društvo. U tom društvu kapital - novac je gospodar, a berza je crkva tog nezasitog mastodonta. Njegova kultura je masovna, ona koja se kupuje; koju većina može da kupi i koju većina može da razume; koja se brzo i za tržište proizvodi i kratkog je veka. To je svet filma, televizije, estrade, seksualne manufakture, rokenrola, "žute štampe", ilustracija, spotova...
Agneš Heler - Treba li nezadovoljni (moderni) pojedinac da bude neosporna vrednost po sebi?
Moderan čovek zaista je faustovski čovek; ipak, on ne preklinje da se trenutak zadrži zato što je tako divan.
Ništa ne ostaje kao što je bilo. Postizanje bilo čega nije ispunjenje: odmah se teži nečemu drugom.
Maks Veber - Birokratija
Maks Veber je sjajno zapazio proces birokratizacije u svim sferama građanskog društva počev od vojne organizacije, izgradnjom ratnih mašina i političkog birokratizovanog poretka, do birokratije institucija za obrazovanje. Birokratiju posmatra pre svega kao princip racionalne organizacije i ističe karakteristike njene organizacione strukture i načina delovanja. Iako veoma ceni tehničke prednosti birokratske organizacije, bio je svestan i njenih nedostataka.
Emil Dirkem - Vaspitanje
Emil Dirkem suštinu vaspitanja nalazi u socijalizaciji. Vaspitanje shvata kao posledicu opšteg društvenog stanja, a posebno kao posledicu progresivne diferencijacije društvenog rada. On afirmiše društveni karakter vaspitanja, smatrajući da je pedagoški ideal delo konkretnog društva.
Platonovo shvatanje muzike
Grčki filozof Platon ističe značaj muzike za stabilnost društva i države. Pojam muzike izvodi iz etičkog principa, a to pretpostavlja da muzika teži ostvarenju etičkog ideala. Platon je odnos prema muzici odredio u svojim delima, a posebno u Državi i Zakonima.
Karl Marks - Otuđenje u modernom društvu
U našim danima sve izgleda bremenito svojom suprotnošću; vidimo da mašine, sa divnom moći da skrate ljudski rad i učine ga plodnijim, dovode radnike do gladovanja i preteranog rada. Ovi novi izvori bogatstva nekom čudnom, kobnom čarolijom pretvaraju se u izvore oskudice.