Potočna pliska je duga 17 do 20 santimetara. Telo joj je vitko i izduženo. Gornji deo tela i glava su sive, podrepak je žut, a grudi i stomak su beli izuzev mužjaka kod kojeg su grudi žute. Mužjak ima crno grlo oivičeno beličastim prugama nalik na brkove i bele brkove i obrve, grlo ženke je crno prošarano belim, dok je grlo mladih ptica belo a "brkovi" nisu prisutni.
Period gnežđenja potočnih pliski traje od početka marta do avgusta. Pre parenja mužjak uzleće i uz lepršanje krila i cvrkutanje spušta se kao padobranac. Mužjak i ženka grade gnezdo u blizini brzih potoka ili reka na nasipu između kamenja i korenja, u šupljinama i pukotinama stena, a ponekad i ispod mostova i na građevinama. Gnezdo je u obliku šolje, spoljašnji deo od grubljeg biljnog materijala, a unutrašnjost je obložena finom travom, perjem ili životinjskom dlakom. U gnezdo ženka polaže 3 do 6 pegava jaja na kojima leži oko dve nedelje. Pošto se izlegu ptići dobijaju perje u toku dve nedelje.
Potočne pliske se hrane pojedinačno ili u parovima na livadama ili na plitkim močvarama raznim vodenim beskičmenjacima, uključujući leteće insekte, rakove i mekušce.
Potočne pliske zimuju svake godine na istim mestima, ponekad u malom gradskom vrtu. Zimi se skrivaju u malim grupama. Obična kukavica je ponekad parazit legla potočne pliske, a kliktavci, kao što su na primer orao ili soko ih ponekad love.
Potočnu plisku direktno ugrožava izgradnja derivacionih hidroelektrana na planinskim rekama i potocima. Spada u ugroženu vrstu ptica. U Srbiji je zaštićena vrsta ptice.