Vijoglav je dug oko 16 cm i težak oko 50 g. Muzjak i ženka izgledaju slično. Perje je braon boje sa prugama i tačkama i predstavlja dobru kamuflažu. Glava je velika, a jezik dug i lepljiv. Stopala imaju dva prsta prema napred, a dva prema nazad. Rep je duži, nije čvrst i oslonac mu je pri kretanju po drveću. Kljun je kratak, ravan i njime ne može kuckati o stablo, bušiti koru ili iskopati duplju u drvetu.
Vijoglav je jedini evropski detlić koji se seli i putuje noću u Afriku. Tokom seobe ponekad formira manje grupe, ali u toku leta se obično nalazi u parovima.
Let vijoglava je spor i talasast. Kada se ne seli samo leti kratko sa drveta na drvo, a po stablima brzo hoda i puzi. U potrazi za insektima, najčešće mravima kreće se po tlu ili uz kamene zidove. Hrani se i drugim insektima i njihovim larvama koje nalazi u trulom drveću.
Od maja do juna vijoglav se gnezdi. Gnezdo uglavnom pravi u dupljama drveća, rupama zidova, ali češće koristi stare rupe detlića. Ženka snese 6 do 10 belih jaja, na kojima leže i mužjak i ženka. Ptići se izležu posle 12 do 14 dana i o njima zajedno brinu oba roditelja i hrane ih mravima i larvama mrava, dok se ne osamostale za oko 19 do 24 dana.