Nasilje u masovnim medijima
Gledanje nasilja je od davnina popularan oblik zabave. Stari Egipćani su se zabavljali izvodeći predstave koje su prikazivale odigravanje ubistva boga Ozirisa. U antičkom Rimu priređivane su predstave smrtonosnih sportova, a stari Rimljani su uživali u borbama gladijatora. U srednjem veku Sveti Avgustin se žali da je društvo njegovog doba zavisno od gladijatorskih igara i "pijano od fascinacije krvoprolićem". Tehnološki napredak je međutim, dramatično povećao mogućnost zabave uz nasilje, a pošast nasilja u masovnim medijima uslovila je njihovo sve češće istraživanje.
O masovnim medijima
Masovni mediji su deo savremenog društva, koji svojim načinom izražavanja ima veoma značajnu ulogu u napuštanju nekih obeležja tradicionalne kulture, kao i u stvaranju nove audiovizuelne kulture. Jedan od najuticajnih naučnika na polju masovnih komunikacija Denis Makvejl smatra da masovni mediji doprinose društvenoj i kulturnoj promeni zbog svoje sposobnosti da “definišu situacije, omogućavaju stvaranje pojmovnog okvira i prenose slike društvenih grupa“.
Identifikacija u masovnoj kulturi i u svakodnevnom životu
Problem identifikacije pojedinca je značajna tema u oblasti socijalne psihologije, još pre pojave masovne kulture. Takav fenomen su predstavljale, na primer želje i težnje pojedinaca da imitiraju ličnosti iz literature i da se identifikuju sa njima. Pojavom masovne kulture problem identifikacije pojedinca dobija nove dimenzije. Istraživači ukazuju na razlike između identifikacije u svakodnevnom životu i identifikacije u masovnoj kulturi.
Samozaborav u masovnoj kulturi
Devedesete godine prošlog veka donele su velike promene kulturne konfiguracije srpskog društva i povećanje uticaja masovnih medija na kulturu i stil života običnih ljudi. Tako su masovni mediji imali ključnu ulogu u kreiranju "nove" srpske masovne kulture, koja izvire iz masovne kulture Zapada, ali postepeno razvija i svoje autentične karakteristike.