U delima Borba rasa i Osnovi sociologije Ludvig Gumplovič ustanovljava teoriju o polifiletskom poreklu čoveka koji nastaje iz različitih životinjskih rasa. Zbog obezbeđivanja boljih životnih uslova i preživljavanja između različitih rasa praljudi neprekidno se vodila borba, koja se često završavala fizičkim istrebljenjem jedne od sukobljenih grupa, a poraženi koji su preživeli pretvarani su u robove.
Ludvig Gumplovič shvata državu kao rezultat neizbežnog sukoba rasa. Ona nastaje kada jedna rasa (nomadska, naročito stočarska) pokorava drugu rasu (stalno naseljenu, naročito zemljoradničku) i zagospodari njome. Kada je jedna rasna grupa prevladala, ona formira državu koja postaje mešavina pobednika i pobeđenih. Na taj način je stvarana osnova državi kao organizaciji sile i vladanja, koja je utemeljena na osnovama želje, nagona za vlašću jednih nad drugima. Superiorna manjina uvek vlada nad većinom i Gumplovič zaključuje da ni u savremeno doba ovaj motiv ne jenjava, bez obzira što se u prvi plan ističu ideje blagostanja i legalizma.
Država ne garantuje mir, kako na međunarodnom planu tako ni unutar nje same. Politička vlast nije garant nestanka ili ublažavanja mogućih sukoba i ona ih može i još više rasplamsati. Različite grupe u državi, kao što su političke, ekonomske, verske, rukovođene raznim motivima nastavljaju sukobe. Nastankom nacija i stvaranjem nacionalnih država kao i političkom emancipacijom građana, dolazi do jenjavanja unutrašnjih sukoba.
Ludvig Gumplovič ističe da savremeno društvo proizilazi iz kontinuirane borbe na život i smrt različitih grupa koje mu prethode. On smatra da je istorija kontinuirani ciklus agresije, potčinjavanja i mešanja. Viša civilizacija duguje svoje postojanje ratovanju i kulturi kao njenom proizvodu prosperiteta, a slobodno vreme je omogućeno osvajanjem. S obzirom na istorijski ciklični proces, Gumplovič negira da socijalno planiranje i mere socijalne zaštite mogu spasiti društva od krajnjeg sloma. Proces nastanka, razvoja, starenja i propadanja civilizacija je neprekidan, i on i čini čovekovu društvenu istoriju.