Artnit

- Vi hoćete da kažete, da je ruska radnička klasa isto tako pokvarena, kao oficiri i činovnici, i kao naša odvratna buržoazija - i da samo ovi, radnici, nisu imali ranije prilike da to pokažu...

- Ja to ne mislim. Pokvarenije buržoazije od ruske nema, niti može biti. Ona ne raspolaže mrvom patriotizma. Ona je sva bez ideala. Ona misli samo o zaradi i krađi. Ona nije u stanju da se žrtvuje ni za koga i ni za šta, pa čak ni za vlastite interese i vlastitu kožu. Ona je parazitska. Ona je podla.

Objavljeno u Društvo

"Ali da se vratim na svoju optužbu. Ako je produktivna snaga modernog čoveka hiljadu puta veća nego produktivna snaga pećinskog čoveka, zašto onda danas ima u Sjedinjenim Državama petnaest miliona ljudi bez pristojnog stana i pristojne hrane? Zašto onda postoji u Sjedinjenim Državama tri miliona dece radnika? Ovo je istinita optužba. Kapitalistička klasa je rđavo vodila. Sa obzirom na činjenicu da moderni čovek živi gore nego što je živeo pećinski čovek, nemoguć je ikakav drugi zaključak nego da je kapitalistička klasa rđavo vodila, da ste vi pogrešno vodili, gospodo, da ste pogrešno radili, sebično i zločinački.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 23 Decembar 2018 11:36

Proletarijat - potlačena društvena klasa

Izraz proletarijat je nastao od latinske reči proles za potomstvo i bio je naziv za najsiromašnije pripadnike rimskog društva, koji su imali veoma malo ili nisu imali nikakvu imovinu i bili su popisivani samo po tome što su imali ili su mogli imati proles, to jest decu. Pod uticajem marksizma ovaj izraz je postao svojevrstan sinonim za radničku klasu. Danas međutim, izraz proletarijat u brojnim jezicima ima pejorativan ili diskriminirajući značaj.

Objavljeno u Društvo

Revolucionarni pokret poznat kao ludizam se razvio u Engleskoj, prvoj industrijskoj naciji, između 1810. i 1820. godine, počevši od tekstilne industrije, prve i najvažnije grane kapitalističkog preduzetništva tog doba. Ludistički pokret je počeo u blizini Notingema krajem 1811. godine, a sledeće godine se proširio na Jorkšir, Lankašir, Darbišir i Lesteršir.

Objavljeno u Društvo

Sin bogatog nemačkog industrijalca Fridrih Engels je u Mančesteru proveo dve godine, gde je izučavao posao u tekstilnoj industriji, a u slobodno vreme sakupljao podatke za svoje prvo delo Položaj radničke klase u Engleskoj (Die Lage der arbeitenden Klasse in England), koje je objavljeno 1845. godine. On napušta "varvarsku indiferentnost, tvrdi egoizam s jedne strane i bezimenu bedu s druge strane" i govori o brutalnom izrabljivanju radnika u onom zloglasnom kapitalizmu XIX veka. Ovu strašnu optužbu kapitalizma i buržoazije neki teoretičari povezuju i danas sa stradanjem radnika u pojedinim zemljama.

Objavljeno u Društvo

Doktrina francuskog ekonomiste i političkog filozofa Pjera Žozefa Prudona postala je osnova radikalnih i anarhističkih teorija. U svom poznatom delu Šta je svojina, koje je objavio 1840. godine, na pitanje šta je svojina odgovora - svojina je krađa, a pojedinci imaju previše samo tako što druge lišavaju i onoga dovoljnog. On osuđuje zloupotrebu koncentrisane ekonomske moći i zalaže se za ukidanje privatne svojine. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidi u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u delu Sistem ekonomskih protivrečnosti ili Filozofija bede.

Objavljeno u Društvo
Subota, 05 Oktobar 2013 18:56

Život radnika u XIX veku u Engleskoj

Fridrih Engels, u delu Položaj radničke klase u Engleskoj iz 1845. godine na osnovu sakupljenog potresnog materijala, kao i vlastitog posmatranja opisuje veliku bedu radnika u prvoj polovini XIX veka.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Razglednica Prikazivanje članaka po tagu radnička klasa