Artnit

Petak, 12 April 2013 22:06

Ogist Roden - Spomenik Balzaku Istaknut

Ogist Roden se smatra jednim od najvećih svetskih vajara svih vremena. On је izvršio revoluciju u skulpturi korišćenjem slobodne forme koja je do tada bila nepoznata. Spomenik Balzaku, Rodenova najsmelija tvorevina, ostao je u gipsu dugo godina pošto ga odbor za koji je pravljen, nije prihvatio. Danas se original nalazi u muzeju Roden u Parizu.

Francuski pisci koje je predvodio Emil Zola izabrali su Ogista Rodena da napravi spomenik Onoreu de Balzaku 1891. godine, skoro pola veka posle njegove smrti. Ovaj spomenik je trebalo da bude postavljen ispred Théâtre Français u Parizu.

Roden je prihvatio ponudu i započeo svoje obimno istraživanje. Razgovarao je sa naučnicima, putovao u Balzakovo rodno mesto gde je proučavao fizičke karakteristike stanovnika, proučavao njegove portrete, merio njegovu odeću. Pokušavao je da razume Balzakovu ličnost i psihologiju, i zato je proučavao njegove biografije i tekstove o njemu, čitao njegova dela.

Posle ovog obimnog istraživanja sledile su četiri duge godine rada. Roden se premišljao oko odeće pre nego što je počeo da radi nage statue. Konačno je našao strukturu figure 1895. godine i pomerio svoj fokus na draperiju. Odeća je postala zaista pojednostavljena, tkanina je bila popunjena pojačavajući formu. Težak ogrtač sakriva telo modela, koje kao da drhti u naborima odeće, i praznim rukavima. Roden je želeo figuru čiji će dramatični zamah biti usmeren ka nebu i stvorio je pokret u kosi. Lice je modelovano tako da odražava pogled u daljinu i trenutak umetničkog razmišljanja. Pokušao je da prenese Balzakov genije prikazujući duboko usađene vizionarske oči.

Ono što je Ogist Roden konačno napravio 1897. godine posle šest godina rada i izrade 50 studija je bio revolucionarni spomenik visine tri metra, lišen uobičajenih pišćevih atributa (fotelja, pero, knjiga...) Njegov Balzak nije bio pravi realistički portret, ali je snažan prikaz genija umotanog u široku odeću kakvu je nosio dok je pisao. Roden je raščlanjavanje tela sveo na najmanju meru, tako da se iz daljine vidi samo njegova velika masa. Iz te mase glava se uzdiže - čovek bi skoro rekao provaljuje - sa elementarnom snagom.

Kada je spomenik u gipsu izložen 1898. godine u Pariskom salonu likovni kritičari su pobesneli. Poredili su ga sa žabom u džaku, umotanom statuom i nazvali su ga Sneško Belić. Društvo pisaca je odbilo da prihvati rad koji je razbio sve tradicionalne forme skulpture i ignorisao realistički portret. I tako je Roden zadržao spomenik, vratio novac i odbio sve koji su hteli da ga kupe.

Tek 1939. godine bronzani odlivak Spomenika Balzaku je postavljen na Raspail bulevaru u Parizu. Nekoliko statua čuvenog romanopisca koje je Ogist Roden izlio u fazi pripreme konačne verzije Spomenika Balzaku izložene su u muzejima širom sveta.

Pročitano 7082 puta Poslednji put izmenjeno Petak, 30 Januar 2015 12:52

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Razglednica Ogist Roden - Spomenik Balzaku