Artnit

Petak, 16 Novembar 2012 22:48

Večiti mladoženja Istaknut

U razvoju srpskog realizma Jakov Ignjatović zauzima istaknuto mesto. On slika savremeni život i običnog čoveka. Za roman Večiti mladoženja Jakov Ignjatović dobija u književnoj kritici najviše ocene i priznanja. Ovaj roman je tematski vezan za njegovo rodno mesto - Sent Andreju, varošicu severno od Pešte. Tu su živele brojne srpske porodice posle seobe Srba iz Turske u Austriju 1690. godine.

Kroz osnovnu temu romana raspad jedne srpske trgovačke porodice Jakov Ignjatović prikazao je propadanje srpskog građanskog društva u Ugarskoj. Osnovni motiv romana je sukob između generacija, očeva i dece. Istaknuta je suprotnost između dve generacije kroz lik gazde Sofre Kirića koji predstavlja jednu i njegovog najmlađeg sina Šamike koji predstavlja drugu generaciju.

Gazda Sofra Kirić je snažan i hrabar čovek. Svojim radom i velikim odricanjem stiće veliko imanje i porodični ugled. On ima petoro dece i želi njima da to ostavi. Međutim, on je svestan da su nove generacije drugačije od njegove. Gazda Sofra i njegovi najbolji prijatelji, trgovci Krečar i Čamča hvale stara dobra vremena i misle da nova vremena donose nered, nerad i propadanje. On poštuje svoju ženu Soku kojom se oženio kada mu je prva žena umrla. Porodica i porodični ugled je za njega najvažnija vrednost u životu.

Sudbina porodice gazde Sofre Kirića uprkos bogatstvu je veoma tragična. Nju prati degeneracija, raspadanje i smrt. Njegova kčer Pelagija umire. Smrt ove mlade devojke ne može da preboli njegova žena Soka koja ubrzo umire. Najstarija kćer Lenka se posle udaje za sudiju otuđuje od porodice i čak tuži oca da bi dobila deo imanja. Kćer Katica se zbog nesrećne ljubavi odriče života i dane provodi usamljena i zatvorena u kući. Umire mlada u svojoj dvadeset osmoj godini. I najstarijeg sina Peru prati nesrećna sudbina. On postaje bekrija i lopov. Ne poštuje oca, krade od njega, nema volju, a ni smisao za posao. Od novca koji dobija od oca ne uspeva da započne bilo kakav posao i propada.

I najmlađi sin Šamika, u koga gazda Sofra polaže najveće nade osuđen je na nesreću i promašenost. Šamika predstavlja oštru suprotnost ocu koji je bio punačak, odlučan, preduzimljiv i štedljiv. Šamika je lep i obrazovan. Njega su razmazile majka i sestra. On se školuje u drugoj sredini, Košici. Tu usvaja tuđe ukuse i ponašanje. Zato kada se vrati u svoju sredinu uvek ostaje stranac. On je kavaljer, prvi na balovima, lepo peva i svira. Stalno je u ženskom društvu, ali ne može da se zaljubi, jer u njegovom srcu nema strasti i neodlučan je. I kada mu njegova verenica Lujza Polačekova poručuje da je tajno odvede od oca koji joj brani da se uda za njega zbog razlike u veri on nema snage da to uradi. I kada kao stariji momak odluči da se oženi Jucom Sokolović, devojkom na samrti njegovu nameru osujećuje sticaj čudnih okolnosti. Tu udaju sprečava brat devojke i njeni roditelji.

U romanu Večiti mladoženja Jakov Ignjatović ocrtava reljefno tipična ljudska ponašanja ljudi svoga vremena. Posebno se izdvaja lik Šamike. Ličnost Šamike se postepeno razvija u romanu. On od galantoma, osvajača ženskih srca i kavaljera postaje zaneseni trubadur i komična figura koja služi za podsmeh. Imanje troši na poklone svojim štićenicama, kćerima i unukama svojih verenica. Posle njegove smrti one mu na spomenik pišu večiti mladoženja i redovno posećuju njegov grob. On dosledno ostvaruje svoju prirodu uprkos molbama oca da se oženi, i okolnostima koje su ga nagonile na to. On tako postaje simbol ljudskog ponašanja koje je osobeno i tragično i dobija dimenzije večitog tipa koji nosi nesreću svog nesnalaženja u životu.

Pročitano 24768 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 16 Decembar 2013 18:01

Srodni članci

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Večiti mladoženja