Žorž Sand - Jednom riječju, ti žališ što si čovjek?
- Eh! Žalim upravo to. Htio bih da se otarasim tog vječitog iskazivanja koje me nervira, da uništim u svom sjećanju pouke i oblike umjetnosti, da nikada ne mislim na umjetnost kada gledam pejzaž, na muziku kada slušam vjetar, na poeziju kada se divim i kada uživam u svemu. Želio bih da čulima uživam u svemu, jer mi taj čovjek koji pjeva izgleda veseliji i zaneseniji od mene.
Žorž Sand - Bog uvijek vlada; ali on sada ne upravlja
- Malo muke i nešto više rada može da bude veoma zdravo za ljude našeg stanja - rekoh mu ja; - ali veća bijeda je smrt siromaha. A potom, ostavimo po strani materijalnu patnju: na svijetu postoji danas moralna patnja, koja ne može donijeti nikakva dobra. Rđav čovjek pati, a patnja rđavog čovjeka je bijes; pravednik pati, a patnja pravednikova je mučeništvo koje malo koji čovjek preživi.
Roza Boner - Oranje u Neveru
Francuska slikarka i vajarka Roza Boner je slikala životinje sa uverljivim naturalizmom. Njena slika Oranje u Neveru iz 1849. godine, poznata i kao Oranje volova u Neveru i Prva brazda je verovatno inspirisana početnom scenom iz romana Đavolja bara Žorža Sanda. Slika predstavlja proslavu seoskog života i njegovih drevnih tradicija i suprotstavlja se postrevolucionarnim danima, kada su gradovi bili mesto haosa i sukoba. Ova slika je prikazana na Pariskom salonu 1849. godine, gde je osvojila prvu medalju, a danas se nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Žorž Sand - Priroda posjeduje tajnu sreće, i niko nije umio da joj je otme
Radni čovjek je, sa svoje strane, suviše opterećen, suviše nesrećan, i suviše strahuje za budućnost da bi mogao uživati u ljepoti prirode i čarima seoskog života. I za njega zlatna polja, lijepe livade, gorde životinje predstavljaju džakove talira od kojih će on imati samo slab udio, nedovoljan za njegove potrebe, a ipak ih treba napuniti svake godine, te proklete džakove, da bi se zadovoljio gospodar i platilo pravo da čovjek živi vrlo skromno i bijedno na njegovom zemljištu.
Žorž Sand - O graviri Ples smrti, orač Hansa Holbajna Mlađeg
Ežen Delakroa - Portret Frederika Šopena i Žorža Sanda
Muzika poljskog romantičarskog kompozitora Frederika Šopena je inspirisala francuskog slikara Ežena Delakroa, jednog od vodećih predstavnika romantizma u evropskoj umetnosti. Ežen Delakroa je naslikao Portret Frederika Šopena i Žorža Sanda 1838. godine. Posle smrti Ežena Delakroa slika je podeljena na dva dela. Danas se portret Frederika Šopena nalazi u muzeju Luvr u Parizu, a portret Žorža Sanda u muzeju Ordrupgard u Kopenhagenu.