U kineskoj kulturi, bambus se smatra simbolom tradicionalnih kineskih vrednosti. On predstavlja dugovečnost, pobožnost, očuvanje tradicije kroz generacije. Sa drvetom šljive i borom kao tri zimska prijatelja predstavlja zimsko doba. On je znak i beleg Bude i učenjak koji se drži uspravno ali sa poštovanjem. Bambus sa sedam čvorova označava sedam stepena inicijacije i molitve. Bambus sa vrapcem predstavlja prijateljstvo, a sa ždralom dugovečnost i sreću.
U Vijetnamu bambus simboliše duh Vovinama, vijetnamske borilačke veštine, rodni grad i kvalitete vijetnamske duše. Vijetnamska poslovica kaže: "Kada je bambus star pojavljuju se bambusove klice", što znači da Vijetnam nikada neće biti uništen, jer ako prethodna generacija umre, deca će zauzeti njeno mesto.
U Japanu bambus je simbol predanosti i iskrenosti, a zbog čvrstog korena i simbol prosperiteta. Bambusova šuma ponekad okružuje šintoističko svetilište kao deo svete barijere protiv zla. Mnogi budistički hramovi imaju i bambusove lugove. Japanska narodna priča Priča o sekaču bambusa (Taketori Monogatari) govori o princezi sa Meseca koja izlazi iz sjajne bambusove stabljike.
U Indiji je bambus simbol prijateljstva. Jedan indijski mit govori o nastajanju bambusa. Ramina supruga, Sita, koja je imala jedan prst na jednoj ruci, odsekla ga je i zakopala u zemlju, i iz njega je iznikla biljka bambus. Onda je došla svinja koja je počela da žvače rupe u bambusovoj stabljici. U rupama bambusa su ljudi pronašli različita zrna. I to je, prema mitu, kako su otkriveni pirinač i drevna, sveta žita Indije: proso, kineska šećerna trska i amarant.
Nekoliko azijskih kultura veruje da je čovečanstvo nastalo iz bambusa. U filipinskim mitovima o stvaranju sveta kaže se da su prvi čovek i prva žena izrasli iz bambusovih stabljika na ostrvu nastalom nakon bitke elementarnih sila, neba i okeana. U malezijskim legendama slična priča uključuje čoveka koji sanja o lepoj ženi dok spava pod bambusom, budi se i lomi bambusovo stablo, otkrivajući ženu unutra.
