Solanum pseudocapsicum, poznatija po imenu zimska trešnja pripada porodici pomoćnica (Solanaceae), rodu Solanum. Ovoj porodici pripadaju i paradajz, patlidžan, krompir i zato ponekad dolazi do zabune oko imena. Latinsko ime roda solanum potiče od latinske reči solamen što znači smirujući, a ime vrste pseudocapsicum znači lažni capsicum.
Zimska trešnja potiče iz Južne Amerike. U XVII veku je doneta u Evropu iz Brazila i postala vrlo popularna. U nekim oblastima Australije, Afrike i Novog Zelanda je korovska biljka.
Stabljika zimske trešnje je uspravna. Listovi su duguljasti sa valovitom ivicom. U prirodnom staništu raste kao grm i može da poraste u visinu do 2 m, a kao sobna biljka od 30 do 60 cm.
Od juna do jula, zimska trešnja cveta. Cvetovi su sitni, neugledni, bele boje, zvezdastog oblika, slični cvetovima krompira. U jesen se iz ovih cvetova razvijaju zelene bobice, koje sa približavanjem zime dobijaju narandžastu ili crvenu boju. Bobice su otrovne i mogu kod ljudi da izazovu želudačne probleme, povraćanje i gastroenteritis. Za pse, mačke i neke ptice su veoma otrovni i opasni.
Zimska trešnja se gaji kao drvce ili grm. Dobra je i za pravljenje bonsai formi.