Artnit

Postoje, pre svega, dve vrste pisaca: takvih koji pišu zbog same stvari, i takvih koji pišu zato da bi pisali. Oni prvi imali su misli, ili su doživeli iskustva koja im se čine vredna da ih saopšte; ovima drugim treba novaca, pa zato i pišu, za novac. Ovi misle zato da bi mogli pisati. Mogu se poznati po tome što svoje misli, kolikogod mogu više, raspredaju, a izvode i upola tačne, krnje, preterane i nesigurne misli, a obično vole polutamu, kako bi izgledali ono što nisu; zbog toga je njihovo pisanje lišeno određenosti i potpune razumljivosti. Otuda se može lako primetiti, da oni pišu samo da bi trošili hartiju.

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 05 Februar 2018 11:40

Pesimizam ili negativizam

Pesimizam ili negativizam je mračno shvatanje i gledanje sveta oko sebe. Kao filozofsko učenje ističe da je svet i sve u njemu najgore što može biti, sva stvarnost bezvredna i besmislena i podrazumeva poricanje volje za život, predavanje rezignaciji ili hrabrosti bez iluzija. U savremenom društvu pesimizam je postao široko rasprostranjena pojava.

Objavljeno u Društvo

Jedna važna strana mudrosti u životu sastoji se u tome da održimo ravnotežu u svome obaziranju na sadašnjost i obaziranju na budućnost, te da nam jedna ne pokvari drugu. Mnogi žive suviše u sadašnjosti: to su lakomisleni; drugi, suviše u budućnosti: to su plašljivci i nesmelice. Retko će ko pogoditi pravu meru.

Objavljeno u Društvo

Kada se osvrnemo na put svoga života, te pregledamo njegov "labyrinthisch irren Lauf" te moramo da vidimo tolike promašene sreće, tolike navučene nesreće, onda, koreći samog sebe, možemo da odemo vrlo daleko. Jer tok našeg života nije prosto naše sopstveno delo, nego produkt dva faktora, naime niza događaja i niza naših odluka, koji uvek zadiru jedno u drugo i međusobno se modifikuju. Uz to još dolazi to da je i u jednom i u drugom naš vidik uvek vrlo ograničen, pošto svoje odluke ne možemo već izdaleka da predskažemo, a još manje možemo da predvidimo događaje, nego su nam u oba slučaja poznati samo sadašnji.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 16 Februar 2016 12:14

Pesimistička etika Artura Šopenhauera

Etika Artura Šopenhauera se zasniva na njegovom stanovištu o prirodi sveta koje izlaže u svom delu Svet kao volja i predstava. Pošto je za njega svet objektivacija volje predstavlja zlo, jer volja znači volju za održanjem, širenjem i vladanjem, i zato je svaka pojedinačna volja u sukobu sa drugim voljama, na osnovu čega dolazi do borbe. Sprečavanje i borba se doživljavaju kao uzrok bola i patnje, dok zadovoljena volja pada u dosadu i čamotinju i takođe predstavlja svojevrstan bol. Zato je i najviši imperativ Šopenhauerove etike zahtev za samoponištenje volje.

Objavljeno u Društvo

Glavno delo nemačkog filozofa Artura Šopenhauera je Svet kao volja i predstava objavljeno početkom 1819. godine, čija je kvintesenca izražena u jednoj misli - "Svet je samosaznanje volje". U predgovoru ovog dela Šopenhauer ističe da je svrha njegove filozofije, otkriće "jedino istine, gole, nenagrađene, neprijateljske, često gonjene istine".

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Društvo Prikazivanje članaka po tagu Artur Šopenhauer