Za Herodota je σοφία xxx (mudar) bio svaki tko se odlikovao višom duhovnom djelatnošću. Ime filozof (φιλόσοφος xxx) primijenio je on na Sokrata i Pitagoru i neke starije filozofe, a Ksenofon je tako nazvao filozofe prirode. Složenica filozofirati (φιλοσοφία xxx) označuje u govornoj upotrebi Herodotova i Tukididova vremena općenito ljubav prema mudrosti i traženje: kao novi grčki duhovni odnos. Naime Grci ovom riječju označuju traženje istine zbog same istine kao vrijednosti koja je neovisna o svakoj praktičkoj primjeni. Tako, kod Herodota, reče Krezo Solonu u onom tipičnom prikazivanju suprotnosti između orijentalne volje za moći i novog grčkog etosa, da je čuo kako je Solon φιλοσοφία xxx proputovao mnoge zemlje xxx, da bi razjasnio pojam "filozofiranja".
Isti izraz upotrebljava Tukidid u jednom (Periklovom) nadgrobnom govoru, da bi izrazio osnovnu značajku tadašnjeg atenskog duha. No riječ "filozofija" upotrebljavana je kao tehnički izraz za jedno određeno područje duhovne djelatnosti, najvjerovatnije tek u sokratskoj školi. Jer predaju koja ovo pripisuje Pitagori treba pripisati sokratsko-platonskoj školi. A pojam filozofije u ovoj školi dobiva sada značajnu dvoznačnost.
Phylos meaning "to love" and sophie meaning "wisdom".
Iz dela I deo Das Wesen der Philosophie