Koren reči stres potiče od latinske reči stringere, što znači stegnuti, zategnuti ili naprezati. U prevodu sa engleskog jezika reč stress znači pritisak, napetost, naprezanje, opterećenje ili napor.
Osnovne postavke o stresu dao je američki endokrinolog Hans Seli. On definiše stres kao "opštu adaptacionu reakciju organizma koja je izazvana nepovoljnim ili štetnim uticajima iz spoljne i unutrašnje sredine". Američki neurolog Danijel Fridman definiše stres kao zajedničku akciju tela i uma koja uključuje procenu pretnje. Okidajući mehanizam je lična percepcija pretnje a ne sam događaj i modifikuje se u skladu sa temperamentom i iskustvom osobe.
U svakodnevnom životu mnogobrojni faktori mogu da postanu stresori. Stresori fizičke, organske prirode mogu biti fizička povreda kože, prelom kosti, hemijska dejstva na organizam, napad bakterija ili virusa, operacija, anestezija, ekstremna hladnoća ili toplota, buka, vibracije. Stresori psihološke prirode su doživljavanje snažnih emocija, emocionalna napregnutost, preteran rad, sukobi na radnom mestu, poremećeni međuljudski odnosi, društveni i politički problemi, promena ili gubitak posla, promena mesta boravka ili promena stana, bolest i smrt bliske osobe, razvod, venčanje.
U literaturi se često razlikuju dve vrste stresa, stres sa pozitivnim i stres sa negativnim efektima na fizičko i mentalno zdravlje.
Stres sa pozitivnim efektima, koji se često naziva eustres ili euforični stres praćen je visokim nivoom motivacije. On se javlja u situacijama kada je čovek pozitivno uzbuđen pri aktivnostima gde očekuje uspeh, pri čemu se luči povećana doza adrenalina. Ovaj stres deluje stimulativno, unapređuje zalaganje i dovodi do povećanja učinka. Istraživanja su pokazala da je kod nekih ljudi neophodan, kako bi se uspešno izborili sa raznim izazovima. Takođe tokom nekog važnog događaja, na primer poslovnog sastanka, stres pomaže da se čovek lakše koncentriše i da brže reaguje.
Pošto je stres lično iskustvo ne postoji uopštena granica gde pozitivan stres prelazi u negativan. Negativan stres ili distres se određuje kao štetan, jer otežava i preti normalnom funkcionisanju čoveka. On obuhvata neprijatan emocionalni doživljaj, stanje razdražljivosti, bezvoljnosti, iscrpljenosti, anksioznosti, depresije i gubitka kontrole nad emocijama i ponašanjem.