Artnit

Ponedeljak, 21 April 2014 20:53

Džon Galbrajt - O tehnokratiji Istaknut

Dizajn korica knjige Nova industrijska država Dizajn korica knjige Nova industrijska država

Američki ekonomista Džon Galbrajt u svom delu Nova industrijska država analizira funkcionisanje tehnokratije u savremenom kapitalizmu, kao i njen odnos prema kapitalističkoj klasi. On smatra da ukupna tehnostruktura nije istovremeno i tehnokratija, već da su to najviši elitni delovi tehnostrukture.

Džon Galbrajt daje definiciju tehnokratije: "Uprava je kolektivna i nepotpuno definisana jedinka; u krupnim korporacijama ona obuhvata predsednika upravnog odbora, generalnog direktora, one šefove odseka koji imaju velika kadrovska ovlašćenja ili velike dužnosti odseka, one ljude iz osoblja koji zauzimaju druge krupne i važne položaje, a možda i šefove nekih filijala ili odseka koje nismo uvrstili u gornji popis. U tu je jedinku, međutim, uključen samo deo onih koji učestvuju u odlučivanju, jer daju informacije od kojih zavise grupne odluke. Ta je grupa veoma velika; ona obuhvata brojne pojedince, od hijerarhijski najviših funkcionera korporacije do onih koji se nalaze na samom njenom spoljnom perimetru, gde se dodiruje sa radnicima i činovnicima, čija je funkcija da se više-manje mehanički podvrgavaju naređenjima odozgo ili rade po pukoj rutini. Ona, takođe, obuhvata i sve one koji unose specijalistička znanja, talenat ili iskustvo u proces grupnog odlučivanja. Evo, ti su ljudi, a ne članovi uprave, duhovne vođe - tj. mozak - preduzeća. Danas još uvek nema naziva koji bi obuhvatio sve one koji učestvuju u grupnom donošenju odluka; danas još uvek nema naziva za organizaciju koju oni sačinjavaju. Predlažem da toj organizaciji damo naziv tehnostruktura."

Zrelu korporaciju, čija je okosnica tehnostruktura, Džon Galbrajt određuje u obliku koncentričnih kružnica. U središtu sistema koncentričnih kružnica je tehnostruktura čija je motivacona orjentacija usmerena prema obezbeđenju stabilnosti korporacije, odnosno industrijskog sistema u celini. Idući od centra prema periferiji sistema koncentričnih kružnica, nailazimo na različite grupe sa različitim zanimanjima i motivacionim sistemima, ali one obavljaju manje značajne poslove koji nemaju odlučujuće značenje za funkcionisanje korporacije. Tako je periferni krug zrele korporacije sastavljen od akcionara koji od korporacije očekuju samo veliki profit, ali nisu identifikovani sa korporacijom kao što je to tehnostruktura. U sledećem krugu, ako se ide od periferije prema centru, nalaze se proizvodni radnici za koje je karakteristična isprepletanost novčane motivacije i identifikacije sa korporacijom. U sledećem koncentričnom krugu nailazimo na predradnike, nadzorno i činovničko osoblje. Ovde je stepen identifikacije sa korporacijom veći nego u prethodnom krugu. I najzad nailazimo na centralnu kružnicu koja predstavlja tehnostrukturu, gde je maksimalan stepen identifikacije sa korporacijom, a osnovni motiv ponašanja je stabilnost korporacije. Osnovna karakteristika tehnostrukture je kolektivno znanje koje omogućava najveći mogući stepen kompetencije odlučivanja o ciljevima i sredstvima razvoja zrele korporacije. Pri tome se posebno naglašava odgovornost države za stvaranje tehnostrukture od koje zavisi korporacija, pre svega kroz finansiranje obrazovanja.

Džon Galbrajt je pokušao da tehnostrukturu prikaže kao ideološki neutralnu grupu, za koju je najbitnija stabilnost korporacije. Novija istraživanja, međutim ističu da je tehnostruktura u krajnjoj instanci činilac reprodukcije kapital-odnosa i da je prvenstveno motivisana maksimizacijom profitne stope.

Pročitano 2917 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Džon Galbrajt - O tehnokratiji