Društvo
Platonovo shvatanje vaspitanja i obrazovanja
Platonovo shvatanje idealne države je usko povezano sa njegovim shvatanjem vaspitanja i obrazovanja. Vapitanje i obrazovanje, koje je pod nadzorom države treba da urođene sposobnosti svakog građanina razvije i oblikuje u potrebna socijalna svojstva - da razvije smisao za zajednicu, za pravednost. Tako je jedan od osnovnih ciljeva države da obezbedi onu slobodu, u kojoj svaki građanin može vršiti onaj posao za koji je najobdareniji i najsposobniji.
Heraklit - Borba suprotnosti u društvu
Heraklit je bio prvi antički filozof koji je nastojao da stvori zaokružen filozofski sistem. Sačuvano je oko 130 fragmenata njegovog spisa O prirodi, koji su lakonski formulisani, često veoma metaforični, pa čak i duhoviti. Pisao je veoma teško, a ponekad nejasno i bio teži za razumevanje, zbog čega su ga savremenici nazvali Mračni.
Sokrat - O nepravdi
Kriton je poznato delo antičkog filozofa Platona. To je jedinstven zapis rasprave koja se vodila u državnoj tamnici tokom noći pre pogubljenja Sokrata.
Poslednjeg dana svog života Sokrat razgovara sa Kritonom, da nepravdu ne treba činiti:
Karl Kaucki - Prve hrišćanske opštine
Češko-nemački filozof, novinar i teoretičar marksizma Karl Kaucki u svojoj studiji Poreklo hrišćanstva razmatra rano hrišćanstvo u kontekstu ekonomskih, istorijskih i polititičkih faktora. On je izučavao rano hrišćanstvo, poredeći ga sa komunizmom. Između ostalog govori o prvim oblicima organizacije hrišćanstva - hrišćanskim opštinama.
Epikur - O smrti
Privikavaj se na shvatanje, da nas se smrt ništa ne tiče, jer je sve dobro i zlo u osećanju, a smrt je gubitak osećanja. Stoga to tačno saznanje, da nas se smrt ništa ne tiče, omogućava da uživamo u smrtnom životu. Ona nam naime ne namenjuje beskrajno vreme, nego nam je uklonila želju za besmrtnošću.
Emil Dirkem - O religiji
Čuveni francuski sociolog Emil Dirkem smatra da je osnovni cilj nauke o religiji da istražuje društvene determinante koje uslovljavaju religioznu prirodu čoveka. Temeljna shvatanja o suštini i funkciji religije iznosi u svom poznatom delu Elementarni oblici religioznog života.
Džon Galbrajt - O tehnokratiji
Američki ekonomista Džon Galbrajt u svom delu Nova industrijska država analizira funkcionisanje tehnokratije u savremenom kapitalizmu, kao i njen odnos prema kapitalističkoj klasi. On smatra da ukupna tehnostruktura nije istovremeno i tehnokratija, već da su to najviši elitni delovi tehnostrukture.
Maks Veber - Tradicionalna vlast
Nemački sociolog Maks Veber smatra da se osnove poretka i vlasti u tradicionalnoj organizaciji zasnivaju na običaju i na uverenju "u svetost drevnih tradicija i legitimnost statusa onih koji upotrebljavaju autoritet nad njima". Tako su i prava i očekivanja mnogih grupa uspostavljena u granicama prihvatanja onoga što se uvek dogodilo kao vredno poštovanja.
Evald Vasiljevič Iljenkov - Zar se život, praksa, stvarnost, "postojeće" ponovo pokazalo jačim od Ideala?
Valjalo se zamisliti nad mnogim zloslutnim pitanjima. Zašto se Ideal Čoveka, Slobodnog od svih veštačkih veza, koji sebe oseća ravnopravnim sabraći po rođenju, tako jasan i svakome razumljiv, ne može dokraja ostvariti među živim ljudima? Zašto Ideal, tako human i lep, korača zemljom preko brda leševa, uvijen u barutni dim? I zašto dojučerašnji istomišljenici i braća u idealu postaju odjednom smrtni neprijatelji i šalju jedni druge pod sečivo giljotine?
Marsel Mos - Vreme vršenja magijskog obreda
Kad god smo suočeni s pravim ritualima, odmah su tu i liturgijski priručnici, kao i precizno nabrajanje prigodnih okolnosti.
Brižljivo se određuje trenutak kada treba obaviti obred. Neke ceremonije se moraju obaviti noću, ili u izabrane noćne časove, na primer u ponoć; druge u određeno doba dana, pri zalasku ili izlasku sunca; oba sumraka, jutarnji i večernji, imaju posebnu magijsku vrednost.