Artnit

Društvo

Američki pisac Vilijam Vajt se posebno interesovao za savremene tendencije u američkom društvu. U svom poznatom delu Čovek organizacije utemeljuje karijerski ciklus organizacionog čoveka, koji rukovođen socijalnom etikom, daje sebe organizaciji. Sa druge strane organizacija pokušava da privuče one ljude koji će za nju biti podesni, dobro se uklopiti sa drugima i neće imati neke izuzetne karakteristike koje ometaju.

Subota, 19 Juli 2014 20:51

Teorija motivacije Abrahama Maslova

Putokaz i osnovu za teorijska razmatranja i istraživanja problema motivacije i uspostavljanje hijerarhijske sistematizacije motivacionih faktora dala je motivaciona teorija Abrahama Maslova. Uvažavajući konstantaciju da svaki čovek stremi različitim potrebama, Abraham Maslov nastoji da podigne na opšti, univerzalni nivo krug čovekovih potreba i utvrdi njihov međusobni odnos i hijerarhiju.

"... Svaki čovek ima slobodu da radi što želi, samo ako ne narušava jednaku slobodu bilo kojeg drugog čoveka.

Moramo stoga prihvatiti ovaj zakon o jednakoj slobodi u njegovoj celini, kao zakon na kojemu se može zasnivati ispravni sistem jednakosti."

To da društveni istraživač mora samo znati, a ne i uplitati se, nije ništa drugo do primena u nauci opšteg načela na kojem je zasnovano kapitalističko društvo, načela sve veće podele rada. To načelo ima i mnoge druge primene, od kojih je najteže sve veća podela između intelektualnog i manuelnog rada.

Subota, 12 Juli 2014 13:53

Alber Kami - Sreća i apsurd

Sreća i apsurd su dva sina iste majke zemlje. Oni su nerazdvojni. Pogrešno bi bilo reći da se sreća nužno rađa iz apsurdnog otkrića. Dešava se isto tako da se osećanje apsurda rađa iz sreće. "Smatram da je sve dobro", kaže Edip, i ta reč je sveta. Ona odjekuje u okrutnom i ograničenom čovekovom svetu. Ona nas poučava da sve nije iscrpljeno, i da i nije bilo iscrpljeno. Ona proteruje iz ovog sveta Boga koji je u njega ušao sa nezadovoljstvom i nastojanjem da se žive beskorisne patnje. Ona od sudbine stvara ljudski posao, koji treba da bude utvrđen među ljudima.

Nema drugog svemira do ljudskog svemira, svemira ljudske subjektivnosti. Ova veza transcedencije, kao konstituitivne za čoveka - ne u smislu u kojem je Bog transcedentan, već u smislu prekoračivanja - i subjektivnosti, u smislu da čovek nije zatvoren u sebe samog nego da je svagda prisutan u nekom ljudskom svemiru - to je ono što nazivamo egzistencijalistički humanizam. Humanizam, jer podsećamo čoveka da ne postoji drugi zakonodavac do on sam, i da će on u napuštenosti odlučiti o sebi samom; i jer pokazujemo da se čovek neće, baš kao nešto ljudsko realizovati, obraćajući se samom sebi, nego svagda tražeći izvan sebe neki cilj: takvo i takvo oslobođenje, takvu i takvu posebnu realizaciju.

Danski filozof, teolog i pesnik Seren Kjerkegor, jedan od osnivača egzistencijalističke filozofije, pred filozofsko mišljenje postavlja potpuno novi zahtev: da osvetli pojedinačni egzistentni život izolovanog pojedinca u njegovim elementarno raspoloživim životnim situacijama. Pojam egzistencija koji se javlja u njegovoj filozofiji postaće jedan od centralnih pojmova filozofije XX veka.

Ponedeljak, 30 Juni 2014 14:40

Tomas Mor - O novcu

... Sami se nikada ne služe novcem, već ga čuvaju za slučaj nekog događaja koji bi se mogao javiti, ali koji ne mora nikada nastupiti. Inače novac nema u njihovoj zemlji veću vrednost no što mu ga je priroda dala, i oni ga ne cene više od gvožđa. Ljudi ne mogu da budu bez gvožđa, vatre i vode, ali im zlato i srebro ne služe nikakvoj neophodnoj potrebi. Samo im ljudska glupost pridaje vrednost jedino zbog retkosti.

Subota, 28 Juni 2014 14:35

Aristotel - Duševne sposobnosti

Od navedenih duševnih sposobnosti pripadaju jednim bićima, kako smo rekli, sve, drugima neke od njih, a nekima samo jedna. Među te sposobnosti ubrojili smo sposobnost hranjenja, požude, opažanja, kretanja u mestu i mišljenja. Biljke imaju samo sposobnost hranjenja, a druga bića uz nju i sposobnost opažanja. Ako pak imaju sposobnost opažanja, imaju i sposobnost požude, jer požuda je prohtev, živa želja i volja.

Ponedeljak, 23 Juni 2014 15:02

Kneginja Milica Hrebeljanović

Vrline, dela i zasluge, kao i dobročinstva brojnim manastirima i crkvama kneginje Milice Hrebeljanović ostavile su dubok trag u epskom pamćenju srpskog naroda. Zajedno sa suprugom, knezom Lazarom, srpski narod ih je zauvek "krunisao", a njihovi likovi žive u brojnim epskim pesmama koje su dugo prenošene s kolena na koleno. U srpskoj istoriji imala je značajnu ulogu u strašnom vremenu posle boja na Kosovu 1389. godine, gde je i knez Lazar izgubio život, nakon čega je vodila državne poslove.

Vi ste ovde: Home Društvo