Stefan Tanasijević
Simbolika kleke
Kleka u narodu poznata po imenima smreka i borovica je četinarsko drvo iz porodice čempresa, koje se koristi od davnina. U grčkom jeziku poznata je pod imenom arkeuthos, od glagola arkeo što znači odbiti neprijatelja. Smatrana je svetom biljkom i pripisivane su joj magične moći. Simbol kleke je povezan sa zaštitom, poverenjem, plodnošću i inicijativom. U hrišćanskoj istoriji i umetnosti simbolizuje zaštitu.
Vasko Popa - Stolica
Bruno Paul - Fotelja
Nemački arhitekta, ilustrator, dizajner enterijera i dizajner nameštaja Bruno Paul se prvobitno školovao za slikara, ali se ubrzo okrenuo primenjenoj umetnosti. Godine 1897. bio je suosnivač Udruženih radionica za umetnost i zanate u Minhenu, gde je 1900. godine dizajnirao Fotelju kao deo enterijera svoje lovačke kuće. Fotelja je posebno dobar primer jugendstil trendova u nemačkom nameštaju. Izraz jugendstil izveden je iz naziva avangardnog časopisa Jugend, osnovanog 1896. godine i koristi se za ekvivalent art nuva u državama nemačkog govornog područja. Danas se Fotelja nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Gerit Ritveld - Crveno-plava stolica
Da bi pronašli božansko značenje u stvaralačkom radu čoveka grupa stvaralaca je 1917. godine osnovala reformistički pokret u dizajnu i umetnosti pod nazivom De Stijl. Privučen snažnim porukama 1918. godine im se priključio mladi holandski dizajner nameštaja i arhitekta Gerit Ritveld i već iste godine počeo sa radom na prvoj verziji stolice, koja će 1923. godine dobiti naziv Crveno-plava stolica. Njen prototip je spremao za izložbu Estetski proizvedeni upotrebni predmeti u Muzeju primenjenih umetnosti u Harlemu na kojoj su se izlagali rezultati konkursa za najbolji dizajn jednostavnog rešenja stolice za odmor.
Džozef Košut - Jedna i tri stolice
Jedan od osnivača konceptualnog umetničkog pokreta u Njujorku 1960-ih godina Džozef Košut poznat je po radovima zasnovanim na post-strukturalističkoj filozofiji i lingvistici, odnosno odnosu jezika i njegovog značenja. U njegove najreprezentativnije radove spada instalacija Jedna i tri stolice iz 1965 godine. Ona je direktno istraživanje umetničke instalacije kao tautološkog sistema, u okviru kojeg elementi predstavljaju isključivo ono što jesu. Danas se ova instalacija nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.
Ežen Jonesko - Uvek je bilo dovoljno razloga da me mrze, nikad dovoljno da me vole
STARAC: Mnogo sam patio u svom životu... mogao sam nešto da budem, da sam bio siguran u podršku Vašeg Veličanstva... nisam imao nikakve podrške... da niste došli, sve bi bilo prekasno... vi ste, Sire, moja poslednja nada.
STARICA, odjek: Poslednja nada... Sire... ... slednja nada.
Vinsent van Gog - Autoportret sa zavijenim uvom
Večito preispitivanje sebe i nedostatak finansijskih sredstava kojima bi platio modele rezultovali su velikim brojem autoportreta Vinsenta van Goga, od kojih je jedan od najpoznatijih Autoportret sa zavijenim uvom. Ovu sliku je naslikao u januaru 1889. godine nakon što je odsekao deo desne ušne školjke tokom manične epizode dok je bio u Arlu, i oporavljao se i razmišljao o svojoj bolesti. Danas se slika nalazi u galeriji Kortald u Londonu.
Edvard Munk - Autoportret u paklu
Tokom svoje umetničke karijere Edvard Munk je načinio više od sedamdeset autoportreta. Od 1902. godine, postojala je i jasna interakcija između slikanja i fotografija, koje se mogu shvatiti kao pripremne skice. Munk je fotografije koristio kao predložak i polaznu tačku za autoportrete. Jedan od najboljih primera je Autoportret u paklu, nastao 1903. godine na osnovu fotografije iz Asgardstranda u Norveškoj nagog Munka ispred tamne pozadine od drveća i grmlja. Ova slika nastala u vreme dok je živeo u Berlinu i radio seriju slika pod nazivom Friz života, danas se nalazi u muzeju Munk u Oslu.
Egon Šile - Pustinjaci
U svom ranom ekspresionističkom periodu tokom 1911. i 1912. godine Egon Šile je stvorio veliki broj nemirnih, mističnih slika kao što su Pustinjaci, Otkrovenje, Mrtav grad i Samoposmatrač. U svojoj najpoznatijoj slici iz tog perioda, duplom portretu Pustinjaci iz 1912. godine, Egon Šile slika sebe sa Gustavom Klimtom, čiji je raskid sa neoklasicizmom i ukrašenim stilom ekspresionizma imao glavni uticaj na njegov rani rad. Ova slika se danas nalazi u muzeju Leopold u Beču.
Velibor Gligorić - O komediji Pokojnik Branislava Nušića
Nušić je u Pokojniku dosledan svome patrijarhalnom stavu prema braku. I tu je žena "nevaljalica" koja vara muža, zbog nje je muž prinuđen da beži u svet, da odigra nešto slično od one istorije u Tolstojevom Živom lešu. Za vreme dok on stranstvuje kao fingirani samoubica, "pokojnik", beskrupulozni naslednici odnose mu lažju i prevarom imovinu i naučne radove.