Mari Brakmon - Žena u vrtu
Godine 1859. francuska slikarka Mari Brakmon je primljena kao učenica čuvenog slikara Žana Ogista Dominika Engra. Tokom svoje karijere stvarala je umetnička dela, od crteža i grafika do slika, u donekle ograničenom opsegu teme: domaće scene, portreti, pejzaži i mrtve prirode. To su bile standardne teme za žene impresionistkinje, kojima je bio nedostupan niz prostora i tema za slikanje. Sliku sa scenom iz svakodnevnog života Žena u vrtu naslikala je 1877. godine i ona se danas nalazi u privatnoj kolekciji.
Žan Ogist Dominik Engr - Proleće
Sliku Proleće poznatu i po nazivu Izvor Žan Ogist Dominik Engr je počeo u Firenci oko 1820. godine, ali nije završena sve do 1856. godine u Parizu. Na slici je posebno upečatljiv uticaj tehnike svojstvene skulpturi na tretmanu nimfe. Likovni kritičari tog vremena pitali su se zašto je Engr želeo da stvori figuru idealne lepote i sa udelom realizma. Danas se ova slika nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Anatol Frans - Žan Ogist Dominik Engr i Ežen Delakroa
Ja sam strasno voleo umetnost. Kako sam, od moje kuće, imao samo da pređem Senu te da budem u Luvru, išao sam tamo gotovo svakoga dana i mogu reći da je moja mladost othranjena u jednoj veličanstvenoj palati. Pravda koju moram odati mojim profesorima jeste to, da su oni učinili da razumem grčkoga genija koga oni sami nisu razumevali. Ja sam provodio duge sate u muzeju Kampana koji je tek bio otvoren i u dvoranama grčkih vaza koje su se još za mnoge zvale etrurske vaze. Posmatrajući slike koje njih ukrašavaju, ja sam zavoleo lep oblik, i tako sam uspeo, i ne sluteći, da razumem Engrovog genija.
Šarl Bodler - O Žanu Ogistu Dominiku Engru
Priličnu, a mislim i nezapaženu osobenost dara g. Engra, predstavlja njegova sklonost bavljenju ženama; on ih prikazuje onakvima kako ih vidi, jer bi se reklo da ih odviše voli kako bi poželeo da ih menja; on se posvećuje najsitnijim pojedinostima njihove lepote sa strogošću nekog hirurga; prati najblaža talasanja njihovih linija s ropskom vernošću nekog zaljubljenika.
“Salon 1846“, VIII
Estetičke zanimljivosti
Žan Ogist Dominik Engr - Velika Odaliska
Iako nikada nije putovao na Orijent, francuski slikar Žan Ogist Dominik Engr se čitavog života njime bavio. Na njegovim slikama se često pojavljuju odaliske, bele robinje u orijentalnom haremu, a egzotika se spaja sa erotikom. Velika Odaliska, iz 1814. godine, jedan od njegovih najpoznatijih aktova, naglašava fascinaciju Orijentom. Ova slika se danas nalazi u muzeju Luvr u Parizu.
Žan Ogist Dominik Engr - Nikolo Paganini
Francuski slikar neoklasicizma Žan Ogist Dominik Engr bio je izuzetan portretista. Zbog vitalnosti i fotografske preciznosti linije ističu se naročito njegovi portreti koji su rađeni u tehnici crteža. On je jednom prilikom rekao: "Mislim da je dobro nacrtano uvek adekvatno naslikano." Poznat je njegov portret italijanskog violiniste Nikola Paganinija koji je nacrtao 1819. godine olovkom. Danas se ovaj crtež nalazi u privatnoj kolekciji.
Žan Ogist Dominik Engr - Homerova apoteoza
Francuski slikar neoklasicizma Žan Ogist Dominik Engr objavio je svoj umetnički credo na Pariskom salonu 1827. godine sa Homerovom apoteozom. Ova slika predstavlja manifest klasicizma. Karakteriše je strogi stil klasicizma i neosporna lepota u crtežu i kompoziciji. Danas se nalazi u muzeju Luvr u Parizu.