Artnit

Prihvatila bih činjenice kao što prihvatam činjenicu da je zrno graška zeleno ili da je kanarinac žut. Tako, dakle, stoje stvari, rekla bih. Ali ja sam se razgnevila zato što je on bio gnevan. Ipak je neverovatno, pomislih dok sam listala večernje novine, da je tako moćan čovek podlegao gnevu. Ili je možda gnev nekakav zao duh - nerazdvojeni pratilac vlasti?

Objavljeno u Pero

Siromaštvo je širok pojam i ne postoji univerzalna definicija koja ga precizno opisuje. Najčešće se povezuje sa stanjem nedovoljnih prihoda za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Shvatanje siromaštva je vremenom evoluiralo, pa se menjala i definicija, širila se obuhvatajući nove dimenzije i sadržaje. Danas se ističe da je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život.

Objavljeno u Društvo

Ulica je bila pusta. Video je samo siroti ulični fenjer koji je pokušavao da pokaže nešto života uprkos zaslepljujućoj mesečini. Ličio je na živo biće, poniznu osobu koju su zgazili raskoš i tiranska moć protiv kojih ništa nije mogao da učini. U toj uličnoj drami mesec je personifikovao privilegovanu svetsku manjinu, pod čijom su dominacijom umirale hiljade sirotih fenjera, nalik siromašnima svih rasa i svih naroda, koji crkavaju od bede i gladi na čitavoj našoj ogromnoj zemlji. "Tu leži problem", pomisli Sajed Karam.

Objavljeno u Pero

Beda se, malo-pomalo, izvlači iz starih moralnih pometnji. Tokom kriza besposlica je poprimila lice koje se više nije moglo brkati sa licem lenjosti: nemaština i prinudna dokolica raširile su se po selima, upravo tamo gde se verovalo da se nailazi na najneposrednije i najčistije oblike moralnog života; sve to otkrivalo je da beda možda ne potiče samo od grešnosti: “Prosjačenje je plod bede, a ona sama ishod je nesrećnih zbivanja u obrađivanju zemlje, ili u radu manufaktura, ili u poskupljenju životnih namirnica, preteranom porastu stanovišta itd...“ Nemaština postaje ekonomsko pitanje.

Objavljeno u Društvo

"Nije praznik za nas, sine moj", reče. "Mi smo siromašni."

Dete gorko zaplače.

"Šta me se tiče, hoću ovcu!"

"Mi smo siromašni", ponovi Šaktur.

"A zašto smo siromašni?" upita dete.

Objavljeno u Pero

Posle muževljeve smrti, jedina razlika je bila u tome što je sad imala stvarnog razloga da se bavi mračnim mislima.

I tako, dok se Montijelova udovica razjedala u očaju, gospodin Karmićael je pokušavao da spreči brodolom. Stvari nisu dobro išle. Oslobođen ucena Hosea Montijela koji je pretnjama održavao isključivo pravo na mesnu trgovinu, narod je počeo da se sveti. Očekujući kupce koji nisu dolazili, mleko se zgrušavalo u kantama nagomilanim u dvorištu, med je prevreo u mešinama, a u siru, u mračnim ormanima u ostavi, gojili su se crvi.

Objavljeno u Pero

Postao sam svestan problema nezaposlenosti 1928. godine. U to vreme sam se tek vratio iz Burme, gde se nije ni znalo za nezaposlenost, a otišao sam tamo još kao mladić, dok je posleratni procvat još uvek trajao. Kada sam se prvi put susreo sa nezaposlenim ljudima, bio sam zaprepašćen koliko se njih stidelo zbog toga. Nisam bio upućen u situaciju, ali sam ipak shvatao da su tih dva miliona ljudi koji su ostali bez posla zbog gubitka stranih tržišta, krivi koliko i oni koji nisu uspeli da izvuku premiju na konjskim trkama u Kalkuti. Ali tada niko nije hteo da prizna da je nezaposlenost neizbežna, jer je onda trebalo priznati da će ona potrajati.

Objavljeno u Društvo

Koja su najveća pesnička imena u poslednjih sto godina? Kolridž, Vordsvort, Bajron, Šeli, Lendor, Kits, Tenison, Brauning, Arnold, Moris, Roseti, Svinbern - tu možemo da se zaustavimo. Svi su oni, osim Kitsa, Brauninga i Rosetija, studirali na univerzitetu, a od ove trojice je samo Kits, koji je umro rano, u cvetu mladosti, zaista bio siromašan. Te reči deluju okrutno i žalosno je što moramo da ih izgovorimo, ali je neumoljiva činjenica da nema mnogo istine u tome da književni genije duva kud hoće, i jednako među siromašnima i bogatima.

Objavljeno u Društvo

Petorica ih je bilo, svi odreda sinovi pariskih milijardera, sve u francima, sa imovinom u inostranstvu, pet dakle tatinih sinova srećnih i maženih, automobili, ženske u vizonu, i jedan šesti koji nije bio tatin sin, jer mu je tata bio loše plaćeni sitni službenik, nezadovoljan, nesrećan, iz senske Prefekture. Petorica su upoznali šestog u književnom kafeu na Sen-Žermenu a ovaj ih je ubedio da osnuju mesečni časopis po imenu: Nazad.

Objavljeno u Pero
Vi ste ovde: Home Uređenje doma Prikazivanje članaka po tagu siromašni