Artnit

Šta li smekšava civilizacija u nama? Civilizacija izrađuje u čoveku samo mnogostranost osećanja, i... apsolutno ništa više. A razvitkom te mnogostranosti čovek će doći možda i dotle: da će pronaći nasladu i u prolivanju krvi. I toga je već i bilo! Jeste li primetili, da su najutančaniji krvoloci bili skoro svi od reda najcivilizovanija gospoda, kojima razne Atile i Stenjke Razini nisu bili ni za mali prst; i ako ne padaju tako jako u oči kao Atila i Stenjka Razin, to dolazi samo otuda što ih često sretamo, što su suviše obični i svakodnevni.

Objavljeno u Društvo

Čini se kao da je ovo vreme slabih ljudi upravo ovog jednog prištedelo da pokaže kakve su titanske razmere veselja i patnje i u našem svetu još moguće, a on, Dostojevski, izgleda kao da potmulo oseća na sebi tu snažnu volju. Jer nikada se nije on branio protiv svoje sudbine, nikada nije podigao pesnicu. Telo, izranjavljeno, grčevito se u trzajima propinje, iz njegovih pisama prodre pokatkad, kao krvav mlaz, vreli krik, ali duh, misao prigušuju revolte. Mistični znalac u Dostojevskom oseća svetost ove ruke, tragično plodni smisao svoje sudbe. Iz njegove bede stvara se ljubav prema jadu, i sa svesnim žarom svoje patnje raspaljuje on svoje doba, svoj svet.

Objavljeno u Pero
Petak, 02 Februar 2018 12:34

Samoobmana - samozavaravanje

Samoobmana ili samozavaravanje može da se definiše kao čin obmane ili laganja samog sebe. Ona je nesvesni mehanizam koji upravlja našim životom. Često se naziva spoljno maskiranje, pri kojem čovek, potiskuje ili odbija sve sadržaje iz spoljnog sveta koji predstavljaju pretnju njegovoj predstavi o sebi.

Objavljeno u Društvo

U “Idiotu“ Dostojevski opisuje epileptične napade kneza Miškina u izrazima koji ukazuju na autoerotsko indukovano pražnjenje, koje se završava tanatofobičnim “padom“, posle čega sledi depresija - neka vrsta post coitum triste.

Objavljeno u Društvo
Subota, 07 Januar 2017 12:26

Mali Hristov polažajnik

Kratku priču Mali Hristov polažajnik Fjodor Mihailovič Dostojevski je napisao 1876. godine, i prvi put je objavljena u Dnevniku pisca iste godine. Ova priča je dobila veoma pozitivne kritike, a neki su je čak nazvali remek-delom. Od 1885. do 1901. godine priča je izdata 22 puta. U priči Dostojevski skreće pažnju čitaoca na stradanja u siromaštvu u trenutku slavlja i obilja i na njenom početku ističe da mora da se zapravo dogodila na Badnje veče, u velikom gradu, u vreme strašnog mraza. Istovremeno, on je želeo da probudi savest svakog čoveka, kao i odgovornost za ono što se dešava, tako da ljudi ne budu ravnodušni.

Objavljeno u Pero

Komentar: Ima pedeset i četiri godine kako se ovaj grad ne zove Sv. Petrograd; deset godina je nosio naziv Petrograd, a već se četrdeset i četiri godine zove Lenjingrad. Njega od Petrograda iz XIX veka dele dve revolucije i dva svetska rata. On je stvaran - i stran, ne u geografskom, već u poetskom i metaforičnom smislu. On je bio stran i pesniku Fjodoru Mihailoviču Dostojevskom.

Objavljeno u Razglednica

Međutim, dečak se ovde po prvi put sreće sa jednim novim svetom: svetom novca.

Ti klinci u uniformi nose dijamante na prstima i skupocene satove. Čim dođu do malo slobodnog vremena, počinju da čavrljaju o zadovoljstvima koja će im u budućnosti omogućiti njihovo bogatstvo; osećaj njihove, istina nesvesne ali očigledne moći pogađa Dostojevskog.

Objavljeno u Pero

A onda se dogodilo. Jedne noći, dok je kiša pljuštala po kosom krovu kuhinje, veliki duh je zauvek ušao u moj život. Držao sam njegovu knjigu i drhtao dok mi je on govorio o čoveku i svetu, o ljubavi i mudrosti, o bolu i krivici, i znao sam da nikada više neću biti isti. On se zvao Fjodor Mihailović Dostojevski. Znao je više o očevima i sinovima od bilo kog čoveka na svetu, kao i o braći i sestrama, sveštenicima i nitkovima, o zločinu i nevinosti. Dostojevski me promenio. Idiot, Zli dusi, Braća Karamazovi, Kockar. Izvrnuo me naopačke.

Objavljeno u Pero

- A poneke žene su ljubomorne; poznavao sam i jednu takvu. Ako muž nekud ode - ne može da izdrži: noću istrči iz kuće i ide da vidi: da nije tamo, u onoj kući, sa drugom? To je zlo. I ona sama zna da je to rđavo; i srce joj zamire i strepi; ali ona voli; i sve čini od ljubavi. I kako je lepo posle se pomiriti, posle svađe; sama se od sebe pokori pred njim, ili mu oprosti! I tako je obojima lepo; odjednom tako dobro, - kao da su se prvi put našli, ponovo venčali, pa se i ljubav ponovo začela.

Objavljeno u Pero

Ja se, na primer, ne bih ništa začudio ako bi odjednom, onako iznebuha, iskrsnuo usred tog budućeg blagorazumija neki džentlmen s neblagorodnom, ili, bolje reći, nazadnjačkom i podsmeljivom fizionomijom, i, rukama na kukovima, uzeo da govori nama svima: "Šta velite, gospodo, da l' da odgurnemo celu tu razumnost nogom u prašinu, i to stoga, da bi svi ti logaritmi otišli do đavola, a mi da opet živimo po svojoj budalastoj volji?"

Objavljeno u Pero
Strana 1 od 2
Vi ste ovde: Home Uređenje doma Prikazivanje članaka po tagu Fjodor Mihailovič Dostojevski