Piljak je dug oko 13 cm, težak oko 20 g, a raspon krila je oko 35 cm. Rep je kraći. Na gornjoj strani tela je plavičasto-crno perje, a na donjoj strani i na trtici belo. Sa gornje strane tela su crni sa plavim odsjajem. Kod mladih ptica crna boja gornje strane tela je mutnija, a bela na vratu manje je čista nego kod starih.
Sezona gnežđenja piljaka traje od kraja aprila do septembra. Samo izuzetno se može naći jedno usamljeno gnezdo i najčešće više ptica grade mnogo gnezda jedno pored drugog ili iznad drugoga. Od 12 do 14 dana piljci grade kuglasto gnezdo od blata i delova stabljika sa malim otvorom na vrhu jedne strane, često sa spoljne strane zgrada, ispod nadstrešnice ili krova, a ponekad nasele i neku rupu u zidu, pa zazidaju ulaz ostavljajući otvoren mali prolaz kroz koga mogu da ulete i izlete. Jednom završeno gnezdo par koristi 2 do 3 godine, ali prethodno uvek izbace nečistoću i unose nov materijal za oblaganje udubljenja, a oštećena mesta popravljaju.
Piljci se gnezde 2 do 3 puta godišnje. Ženka snese 4 do 5 jaja, na kojima sedi naizmenično sa mužjakom 14 do 16 dana. Kada se izlegu ptići hrane ih oba roditelja, a oni se osamostaljuju za oko 22 do 30 dana. Nakon godinu dana, ptići postaju polno zreli.
Piljci su selice i zimu provode u Africi. Za vreme jesenje seobe skupljaju se u velike grupe koje ponekad narastu i u velika jata i okupljaju se na krovovima visokih zgrada, a kreću na put uglavnom odmah posle zalaska sunca. Za vreme seobe ponekad se odmaraju u šumama i na drveću. U proleće, od kraja marta stižu pojedinačno u svoja stara gnezda.
Piljci se hrane sitnim insektima, loveći ih po nekoliko hiljada na dan. Oni ih hvataju na velikim visinama, iznad ritova i velikih vodenih površina.
Sivi soko i soko lastavičar predstavljaju najopasnije neprijatelje piljcima. Njihova gnezda pljačkaju kukuvija, a ponekad i lasice, pacovi i miševi. Sa vrapcem vode upornu bitku. Mužjak vrapca zauzima gnezdo čim ga završe, a piljci lepršaju oko gnezda plašljivo kričeći i pokušavaju da kljucnu uljeza, ali se ne usuđuju da ga stvarno zgrabe. U takvoj borbi obično prođe po nekoliko dana pre nego što odustanu i vrapcu prepuste gnezdo, koji ga brzo uređuje na svoj način.
Populacija piljaka u Evropi umereno opada. U Srbiji je piljak ugrožena vrsta ptice i ujedno strogo zaštićena.